U današnjoj emisiji “Stvoreni za Nebo” saznali smo nešto više o svetoj Stošiji koju smo slavili ovaj petak, 15. siječnja.
Anastazija, zvana Stošijom u našim krajevima, bila je srijemska mučenica. Legenda ju je učinila Rimljankom, ženom patricija Publija, koji ju je poradi njene želje za djevičanstvom zatvorio u kućnu tamnicu. U njoj ju je tješio svojim pismima mučenik sv. Krizogon, tj. Krševan. Nakon smrti Publijeve ona prati Krševana u Akvileju, prisustvuje njegovu mučeništvu i slijedi ostale svete mučenike u Solun i Sirmij, gdje pohađa zatvorene kršćane, te i sama podnosi mučeništvo, spaljivanjem na lomači, pod iliričkim prefektom Florom na otoku Palmariji kod Rima, 25. prosinca 304. godine za vrijeme cara Dioklecijana.
Sahranjena je u Sirmiju u vlastitoj bazilici. Relikvije su joj u 5. stoljeću prenesene u Carigrad i postavljene u crkvu Svetog uskrsnuća koja tada postaje crkvom svete Anastazije. Oko godine 804. dobio je te relikvije zadarski biskup sv. Donat od cara Nicefora I., u znak izmirenja Bizanta sa Zapadom. Sveti Donat prenosi ih u Zadar i pohranjuje u crkvu svetog Petra koja se od tada naziva sveta Anastazija, Stošija.
Na starijim umjetninama prikazuju je u carskoj odori s krunom na glavi i opatskim križem u ruci. Ponekad je odjevena u redovničko odijelo. U znak njenog mučeništva prikazuje se s palmovom granom, ili privezanu uz lomaču, a neki put čak držeći plamenu buktinju u lijevoj ruci. Od vremena renesanse redovito se prikazuje kao sveta mučenica-udovica. Prikazuju je i s posudom u ruci u kojoj je nosila pomasti za balzamiranje mučeničkih tjelesa. Prema vjerovanju oslobađa od okova. U Njemačkoj je prikazuju i sa škarama u ruci (pučka ju je mašta učinila primaljom pri Isusovu rođenju jer joj dan mučeništva pada na Božić), tako je kasnije postala i zaštitnicom cenzure tiska. Osim toga zazivaju je i protiv glavobolje i grudnih bolesti.
Nadam se da ste nešto novo saznali, a za više informacija posjetite Stalnu izložbu crkvene umjetnosti gdje ćete pronaći kip svete Stošije i poliptih s oltara svetog Martina poznatog Vittoria Carpaccia koji sadržava sliku svete Stošije iz 15. stoljeća te relikvijar napravljen tehnikom mletačkog zlatarstva iz 17. stoljeća.
Mir i dobro!