„Svako jutro parangale dižu, vižitaju i vršu i mrižu…”, kaže pjesma megapopularnog i nikad prežaljenog dalmatinskog slavuja Vinka Coce i u kratkim crtama opisuje život vrijednih ljudi koji žive od mora i za more. Ribarenje je u kršnoj Dalmaciji nekad označavalo način opstojanja i življenja u sirovim uvjetima, a danas većinom predstavlja hobi za entuzijaste i zaljubljenike u „nepregledno plavetnilo”. Glavni protagonisti naše sljedeće priče, a inače iskusni i profesionalni ribari, prilikom posljednjeg, a već uhodanog i pomalo monotonog, svakodnevnog podizanja vrša doživjeli su u pravom smislu riječi veliko iznenađenje.
– S obzirom na to da se profesionalno bavimo ribolovom, a vrijeme je od škampa, svakodnevno provjeravamo brojne vrše (tzv.škamparice) na više lokacija u moru. Isplovili smo i taj put te krenuli u nadi kako će ulov biti zadovoljavajući. Tako je na kraju i bilo, samo smo prilikom prebacivanja škampa u kajić primjetili nešto čudno. Pomakli smo nekoliko njih s vrha da bolje vidimo što se događa na dnu, kad ono škamp kakvog u životu nismo mogli ni zamisliti, a kamoli i vidjeti, započinje svoju priču Marko Stojak (24) iz Vrsi, vlasnik obrta za ribarstvo, koji s bratom Šimom njeguje i slijedi bogatu ribolovnu tradiciju svoje obitelji.
Zasigurno takav škamp nije ranije vidio, obzirom da se radi o mega-škampu, grdosiji iz porodice „Nephropidae”, dužine 43 centimetra i težine 380 grama iliti ga „38 deka”.
– Do sad smo i ranije znali uloviti veće primjerke škampa, ali ovakvo nešto nisam ni mogao zamisliti. Ovaj mega-škamp ću zasigurno pamtiti cijeli život, zaključuje Marko, vidno ponosan na svoj „svjetski” mega-škamp.
Lokacija ulova nije tajna, radi se o Velebitskom kanalu u kojem je i ranije ove godine zabilježen škamp iste dužine ali nešto manje gramaže. Iako Velebitski kanal ima lošu reputaciju zbog jake bure bez mjesta za zaklon, očito je mjesto na kojem obitavaju škampi čija dužina je fascinantna, kako za znanstvenike tako i za male ljude.
– Smatram kako je ovo rezultat dugogodišnjeg pametnog gospodarenja lovom škampa jer se male jedinke vraćaju u more što doprinosi očuvanju vrste, govori nam Šime Stojak također navodeći kako je podvelebitski škamp najcjenjeniji na Jadranu. Stojakovi posjeduju sve potrebne dozvole za ribolov, a kako dodaju za kraj, to je za njih način života i ljubav koja nikad ne prestaje. Prema Hrvatskoj enciklopediji, škamp (Nephrops norvegicus) je viši rak izduženih kliješta iz porodice hlapova (Nephropidae), svijetlocrvene do smeđe boje, duljine do 25 centimetara, dok ženka postiže dužinu do maksimalno 17 centimetara. Aktivan je noću i hrani se uginulim životinjama, a živi na muljevitu i blatnjavu dnu Atlantskog oceana, Sredozemnog i Jadranskoga mora, na dubinama od 40 do 800 metara.
