Jučer, (6. kolovoza) Hirošima je obilježila 76. obljetnicu američkog napada atomskom bombom na taj grad 1945. godine. Ista sudbina zadesila je 9. kolovoza i Nagasaki. Dvije atomske bombe uništile su gradove u trenu i ubile 210.000 ljudi do kraja 1945.
Japan je kapitulirao 15. kolovoza 1945., čime je završen Drugi svjetski rat. Od nuklearnog zračenja bombi i posljedica radijacije mjesecima i godinama poslije napada preminule su tisuće ljudi.
Harry S. Truman (1844. – 1972.), trideset i treći predsjednik SAD, vjerojatno nije čovjek kojega je povijest stavila uz bok Georgu Washingtonu ili Franklina D. Roosevelta, ali ga sasvim sigurno neće ni “zaboraviti” jer mu je povijesni horoskop odredio da bude čovjek koji je završio Drugi svjetski rat. Harry Truman je naime čovjek koji je dao zeleno svjetlo za uporabu A-bombe koje su prouzročile tragedije Hirošime i Nagasakia i započela eru straha od nuklearne kataklizme. U godinama nakon bombardiranja, Trumanova odluka je postala izuzetno kontroverzna i govorilo se zašto je on tako odlučio.
U vezi s time sjetio sam jedne poštanske marke iz 1984. godine na kojoj je prikazan američki predsjednik Truman i nekih izjava s inauguracije ovog američkog izdanja.
Kad je u studenom 1983. u Trumanovoj biblioteci (Indepedence, Missouri) gdje je on pokopan objavljeno likovno rješenje za poštansku marku koja se izdaje u seriji “Veliki Amerikanci” u povodu 100. obljetnice njegova rođenja, ministar pošta SAD rekao da se Trumanov životni stil može sažeto doživjeti jednom misli koju je on sam izrekao. Slobodno prevedeno misao glasi: “Mislim da je ispravno činiti, a ja sam činio ono što je ispravno”.
Ovaj omiljeni citat Harry Trumana u stilu je one Marka Twaina: “Čini uvijek ono što je pravo – to će neke razveseliti, a neke iznenaditi?”
