Zadarska povjesničarka Božena Glavan objavila je novi povijesni roman „Defter za Carigrad“. Roman prikazuje diplomatsku povijest Osmanskog Carstva u 17. stoljeću na hrvatskim prostorima toga vremena (posebice u Zadru i hanu u Vrani), a temelji se na istraženim arhivskim povijesnim izvorima.
Zadar je u 17. stoljeću bio prijestolnica mletačke provincije Mletačke Dalmacije. Na čelu te provincije bio je generalni providur, doveden po nalogu Senata iz Venecije i odgovoran za pogranične odnose u Dalmaciji. Nakon Kandijskog rata (1645. – 1669.) između Mlečana i Osmanlija trebalo je pravno definirati granicu osvojenog teritorija u Sredozemlju, ali i u Dalmaciji, na čiji se teritorij rat proširio. Osmanski posjedi u unutrašnjosti Dalmacije bili su sultanov najzapadniji osvojeni teritorij te ga je sultan svakako želio sačuvati.
U romanu se opisuje odluka sultana da diplomatskim putem zadrži osvojeni teritorij jer je za novi rat bio financijski i vojno nespreman. Stoga šalje mladog Ibrahima na pregovore s Mlečanima u Zadar. Putujući Sredozemljem, Ibrahim obilazi mnoga mjesta na istočnojadranskoj obali, sve dok ne dođe u han u Vrani (Maškovića han), u kojemu odsjeda i upoznaje ovdašnje krajeve i običaje. Ibrahim će se susresti i s bosanskim vezirom, po čijem će se nalogu morati vratiti u Carigrad i odnijeti sultanu „defter“, dokument o stanju osvojenih osmanskih područja.
– Defteri su osmanski državni dokumenti. Među najvažnijim su povijesnim izvorima Osmanskog Carstva. Sadrže podatke o vojnom, upravnom i financijsko-poreznom stanju u islamskim osvojenim zemljama. Za povijest hrvatskih krajeva pod osmanskom vlašću značajni su oni koji opisuju sandžak na prostoru između Drave, Dunava i Jadranskog mora. Nekoliko takvih deftera pohranjeno je i u Državnom arhivu u Zadru, koje sam koristila u izradi teme za roman, te otuda i sam naziv romana – Defter za Carigrad – kaže Glavan.
U romanu se obrađuje i pitanje roblja (zarobljenih kršćana s mletačkog teritorija) te suživot islamsko-kršćanske kulture na mletačko-osmansko-habsburškoj granici.
– O povijesti osmanske vlasti na hrvatskom prostoru u domaćoj historiografiji postoji nekoliko značajnih studija, no nedostaje detaljnijih istraživanja povijesnih izvora, čak i onih pohranjenih u istanbulskim arhivima, na temelju kojih bi se sustavno i redovito istraživala povijest toga vremena. Osmanski državni dužnosnici imali su zadaću pisati izvještaje za sultana, a upravo su takvi dokumenti pohranjeni u Istanbulu – kaže autorica, koja kroz formu romana daje hvalevrijedan doprinos prikazu osmanskih običaja na našem prostoru.
Božena Glavan doktorica je povijesnih znanosti. U znanstvenim časopisima objavljuje radove iz razdoblja ranoga novog vijeka (16. do 18. stoljeća). Ovo je njezin drugi roman temeljen na izvornoj arhivskoj građi. U prvome, „U krilu lava“, također na temelju arhivskih povijesnih dokumenata obrađuje povijest grada Nina pod mletačkom vlašću, koji je bio jedini hrvatski grad na sjecištu triju granica u ranome novom vijeku (habsburške, osmanske i mletačke).
