Nakon podužeg vremena izrade, na e-savjetovanje iz TZ Grada uputili su prijedlog Plana upravljanja destinacijom kojeg je radio tim Sveučilišta u Zadru predvođen doc. dr. sc Gabrijelom Vidić. prof. dr. sc. uz Božena Krce Miočić, prof. dr. sc. Anica Čuka, izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin, izv. prof. dr. sc. Ante Blaće, doc. dr. sc. Marija Opačak Eror, dr. sc. Borna Buljan, Antonija Ivanov, mag. oec., Nikolina Jukić, mag. oec., Ana Grgica Knežević, mag. oec.
Umjesto odgovora zbog čega se kasni, iz TZ Grada dobili smo poveznicu uz informaciju kako je baš danas Plan upravljanja destinacijom Grad Zadar 2026.–2030 upućen na e-savjetovanje prije usvajanja na Gradskom vijeću.
Zadar je održiva, sigurna i kulturom bogata, autentična cjelogodišnja destinacija u kojoj se priroda, povijest i suvremeni način života stapaju u skladan prostor za sretne stanovnike i zadovoljne goste, jedna je od premisa tog Plana.
Gradsko vijeće do kraja ožujka mora dobiti izvještaj o provedbi Plana kojeg prati Vijeće TZ Grada na čijem je čelu Gradonačenik.
Analiza pokazatelja prihvatnog kapaciteta Grada Zadra upućuje na to da se destinacija u pojedinim segmentima približava, a djelomično i premašuje granice održivog razvoja turizma. Posebno su izraženi pritisci na društvenu i prostornu dimenziju prihvatnog kapaciteta, ističe se u Planu.
Primjerice, tijekom vršne sezone potroši se 0,53 m³ vode po noćenju turista, a samo 0,19 m³ vode po noćenju stanovnika. Ovaj podatak ne čudi je turisti u destinaciji troše prosječno više vode, što je u ovome slučaju još izraženije zbog obilježja Grada Zadra kao destinacije (kupanje u moru, visoke temperature i sl.). Kod potrošnje električne energije je obrnuto, jer je potrošnja 0,24 KWh po noćenju turista, a čak 9,59 KWh po noćenju stanovnika. Ovo je uvjetovano pretežitim korištenjem električne energije za grijanje tijekom zimskih mjeseci. Iako je broj djelatnika koji rade na održavanju javnih površina u odnosu na površinu koji pokrivaju malen, čistoća, sigurnost i estetska privlačnost destinacije je vrlo zadovoljavajuća. Tome pridonose ljudski i tehnološki kapaciteti za odvoz otpada u destinaciji. Ipak, lokalno stanovništvo iskazuje određeno nezadovoljstvo.
Primjerice, za čak 68,45% ispitanih lokalnih stanovnika neprimjereno odloženi otpad tijekom turističke sezone predstavlja veliki problem. Međutim, najveći problem u destinaciji odnosi se promet i gužvu. Tako gužva u prometu tijekom turističke sezone predstavlja veliki problem za 81,55% ispitanih lokalnih stanovnika, kao i gužva na ulicama/javnim površinama (za 58,91% njih). Turisti također iskazuju nezadovoljstvo – samo 39,45% ispitanih turista je zadovoljno prometom u destinaciji (protočnost prometa, parkirališta).
U Planu se kao mjere upravljanja destinacijom, navodi uspostava sustava zoniranja destinacije, uvođenje mjere za očuvanje stambenog fonda za stalno stanovanje, poput kvota ili zona u kojima je turistički najam ograničen, te smanjenje koncentracije turističkih aktivnosti u vršnim mjesecima, kroz razvoj posebnih oblika turizma izvan glavne sezone (kulturni, kongresni, gastronomski, sportski turizam i dr.). Preporuča se uključivanje lokalno stanovništvo u proces planiranja i donošenja odluka vezanih uz razvoj turizma.
Temeljem dobivenih rezultata istraživanja i analizom stanja definirani su temeljni oblici turizma na kojima bi trebao počivati budući razvoj turizma Grada Zadra – kupališni, kulturni, eno-gastro, vjerski, wellness, manifestacijski, sportsko- rekreacijski, nautički, poslovni, kruzing, city-break, treće dobi, posjet rodbini i prijateljima.
Specifični društveni pokazatelji održivosti turizma Grada Zadra svode se na to da ili nema podataka Jadrolinija, PU zadarska, Liburnija, TZ Grada…) ili oni jesu, odnosno nisu iz 2024. godine kada je rađena anketa. Tako je i s drugim područjima koje izrađivači plana ispituju i analiziraju.
U jednom od zaključaka se, primjerice, navodi kako broj kaznenih djela te prekršaja javnog reda i mira kroz petogodišnje razdoblje raste, i dalje ti podatci nisu zabrinjavajući, s obzirom na veliki broj turističkih dolazaka i noćenja. Sukladno, tome broj podnesenih prijava zbog buke uzrokovane turističkim aktivnostima te broj podnesenih prijava zbog remećenja javnog reda i mira prouzrokovano turističkom aktivnosti na godišnjoj razini i u kolovozu je vrlo malen. Pri tome je također potrebno istaknuti neznatan broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na 1000 noćenja, jer se mjeri u promilima.
Prema rezultatima anketnog istraživanja provedenog nad turistima 2024. godine, prosječna dnevna potrošnja turista od 92,86 eura je relativno niska.
Jedan od zaključaka je kako se “u Zadru se očituje rijetka i dragocjena ravnoteža između tisućljetne baštine i suvremenog stvaralaštva, između mirnoće mediteranskog načina života i dinamičnih promjena globalnog turizma, između tradicije koja živi i budućnosti koja se planira”.
Zanimljiva je usporedna analiza Zadra sa Šibenikom:
Grad Zadar je bolje prometno povezan u odnosu na grad Šibenik, te mu blizina zračne luke, kao i kvaliteta i kapacitet Luke Gaženica, osiguravaju veći broj turista koji zrakoplovom stižu u destinaciju, kao i izletnika s kružnih putovanja. Nadalje, kada se pogleda prosječna dužina boravka, Šibenik je u prednosti, što se dijelom može pripisati višem udjelu hotelskog smještaja. Iako oba grada posjeduju UNESCO-ovu baštinu, šibenska baština, Katedrala sv. Jakova i tvrđava Sv. Nikole više su prepoznate i uklopljene u turističku ponudu grada nego što su to Bedemi u gradu Zadru. Razlog tome djelomično leži u dužoj UNESCO tradiciji Šibenika. Šibenik svoje brendiranje posljednjih desetljeća razvija na ponudi vezanoj uz kulturu i organizaciju različitih urbanih kulturnih manifestacija, dok Zadar tek u posljednjim godinama pomiče svoj fokus prema ponudi kulturnog turizma i veže ga uz svoju UNESCO baštinu.
I na kraju, ono što se pretvorilo u izazove političkog jezika, zapravo su kronični problemi zadarskog turizma:
