U Kneževoj palači održan je Okrugli stol na temu “Povratnički potencijali” posvećen raspravi o mogućnostima poticanja povratka hrvatskih iseljenika u organizaciji Instituta za istraživanje migracija i Grad Zadar.
Na prvu temu pod nazivom Institucionalni i javnopolitički okvir poticanja povratnih migracija govorili su prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova, dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija, izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar, prorektorica za kvalitetu i cjeloživotno učenje Sveučilišta u Zadru i Šime Erlića, gradonačelnik Zadra. Okrugli stol moderirao je dr. sc. Petar Bilobrk iz Instituta za istraživanje migracija.
Prema podacima Instituta za istraživanje migracija, a koji su vezani uz doseljavanje povratnika, u Zadar su se 2020. vratila 44 povratnika, 2021. također 44 povratnika, 2022. 77 povratnika, 2023. (do 19. listopada) 35 povratnica i povratnika. Uglavnom dominiraju povratnici iz BiH, Australije i Njemačke, a prosjek godina im je oko 32.
U Zadar se godišnje vrati stotinjak osoba
“Fenomen je druga, treća i ina iseljenička generacija iz Južne Amerike, dolaze obično prvi put putem stipendije za učenje hrvatskog jezika na Sveučilište u Zadar. Praksa je pokazala i potvrdila da ih trećina trajno ostaje, isto tako u posljednje vrijeme bilježe se i stalna i pojačana preseljenja iz Australije, a oni koji su se vratili kažu da se vraćaju zbog kvalitete života, sigurnosti za obitelj i odgoj i obrazovanje djece.”, kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da je Grad Zadar spreman raditi na mjerama koje bi dodatno poticale useljenike i povratnike te da smo grad koji ima povoljno okruženje za život i rad.
Naglasio je kako smo izrazito dobro prometno povezani, a uz kontinuirani rast gospodarstva i pad nezaposlenosti, trenutačno imamo i rekordno visoka ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.
“Želimo svakome tko se odluči vratiti biti ruka podrške.”, rekao je Erlić i istaknuo da i Vlada RH ima snažne mjere koje se odnose na povratnike i useljenike.
Važnu i krucijalnu ulogu u cijeloj priči oko povrataka ima i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
“Tu su i naša diplomatska i konzularna predstavništva koja sustavno rade na povratku naših ljudi i njihovih potomaka u Hrvatsku. Ovo je prvi panel na ovu temu, a u Zadru ćemo najvjerojatnije održati i središnji Okrugli stol s obzirom na to da povratnici biraju najčešće Zadar, Zadarsku i Splitsko-dalmatinsku županija.”, istaknula je prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova.
O tome koliko je važna edukacija te učenje hrvatskog jezika govorila je Ivana Lončar. izv. prof., prorektorica za kvalitetu i cjeloživotno učenje Sveučilišta u Zadru.
“Mi ne govorimo o nekim iseljenicima koji su otišli i vratili nego o drugoj generaciji i ti ljudi su najčešće izgubili jezik. Sveučilište im u tom smislu pruža mogućnost visoko kvalitetne integracije. Obrazovni sustav bi tim ljudima trebao na svim razinama moći odgovoriti na njihove potrebe. Po našim iskustvima riječ je najčešće o potomcima iseljenika iz Južne Amerike”, kazala je prof. Lončar te dodala da bez jezične integracije nema integracije.
Sinergija Grada i Sveučilišta ključna je za potencijal povratka
“Postajemo useljenička zemlja i pitanje je snalazimo li se u tome i znamo li prepoznati taj potencijal. Naša istraživanja i naše znanje zahtijevaju dijalog s gradom, sa Sveučilištem, s institucijama. Imamo ogroman potencijal povratka, posebice u Zadru i Zadarskoj županiji, a riječ je većinom o mladim i visokoobrazovanim ljudima.”, kazala je dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija.
O povratničkim potencijalima dijaspore u kontekstu suvremenih migracijskih procesa govorili su dr. sc. Maria Florencia Luchetti, Institut za istraživanje migracija, dr. sc. Natasha Kathleen Ružić, Institut za istraživanje migracija i dr. sc. Nikola Šimunić, Institut za istraživanje migracija. o iskustvima povratka Albert Anthony Božulić (Sjedinjene Američke Države), Vesna-Maria Deša (Australija) i Ornella Cardaci (Argentina).
Zadar od 2018. kontinuirano bilježi pozitivan migracijski saldo. Prema podacima DZS-a, od 2021. do 2024. godine broj stanovnika u Zadru porastao je za 4,2 posto i najveći je u zadnjih deset godina. Taj podatak prati i porast broja rođene djece u Zadru u 2024. (682) u odnosu na godinu ranije (623 u 2023. godini).
Procjenjuje se da se svake godine u Hrvatsku vrati 10.000 ljudi, a samo posljednje tri godine njih 30.000 odlučilo se za povratak u domovinu. Većinom su to mlade obitelji, s dvoje i više djece, predškolske i rane školske dobi. Vlada RH povratnicima nudi mogućnosti i sredstva za razvijanje obrta, ali i poticaje za stambeno zbrinjavanje te porezno rasterećenje.
