Stanovnici dijela Općine Gračac nisu ni znali što im se sprema dok nisu vidjeli kako su izrađene studije zaštite okoliš za gradnju 163 vjetroturbina na tri lokacije preko portala 057info i Zadarskog lista. Oko Velike Popine žele izgraditi prsten od 75 turbina u promjeru od 20 kilometara.
Mještani su naknadno doznali za planiranje još 10 vjetro parkova za koje im načelnik Goran Đekić nije želio otkriti lokacije. Doznali su ih preko saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode.
U Velikoj Popini trenutačno je 17 vjetroagregata. Na Vučipolju planira se još 12, a iznad mjesta Podljut još 37.- Sam vjetropark Otrić nije tamo, nego je zapravo iznad vrela Une. Planira se gradnja dodatnih devet vjetroelektrana, što će ugroziti Unu, upozorila je ekološka aktivistica Gordana Cuissot Labus preko HTV još u rujnu ove godine.
Ona je bila i glavna organizatorica skupa Ličana u Zadru na koji su došli oni kojima je stalo unatoč jakoj kiši.
– Mi smo se organizirali, sudjelovali u javnim raspravama, dali primjedbe uz pomoć stručnjaka i sada želimo reći da to nije samo problem, nas, preostalih stanovnika, već i građana Zadra, jer su ugrožena izvorišta Zrmanje kao i Une, kazala je Gordana Cuissot Labus, eko-aktivistkinja. Na skup u Knjigozemskoj kojeg su organizirale udruge Punktum, Suport i Eko Čuvarkuća, došli su i aktivisti iz Vodica. Oni su se ljetos digli na noge kada je najavljena gradnja VE Dazlina kapaciteta 31 MW, koja se sastoji od pet segmenata do 7 MW svaki, a čija je visina nevjerojatnih 230 metara.
Aktivisti iz Like prenijeli su svoje iskustvo borbe nakon što im je biologinja Dunja Delić Božić, konzultantica za zaštitu prirode, specijalizirana za procjenu utjecaja na okoliš iznijela sve što se tim famoznim studijama predviđa, propušta i preporuča. One su put prema rješenju koje izdaje Ministarstvo zaštite okoliša kao temelje za izdavanje lokacijske dozvole.
S obzirom da se radi o krškom području, gradnjom vjetroturbina dolazi do erozije tla, a one utječu i mogu promijeniti tokove podzemnih voda, istaknula je stručnjakinja. Tu su još buka, treperenja sjena, smanjenje zadovoljstva okolišem, a svi zaboravljaju na gradnju dalekovoda i pristupnih cesta s kojim se uništavaju i odvaljuju brda na kojim se postavljaju vjetroturbine. Pitanje vjerodostojnosti i istinitosti podataka kroz studije, bile su plodno tlo za niz primjera koje je aktivistkinja Marijana Jurišić iznijela kroz raspravu.
– U svemu tome zaboravlja se zdravlje ljudi i trajno narušen krajobraz. To je kao da na sliku Mona Lise bacite solnu kiselinu, ilustrirao je jedan od aktivista na javnoj raspravi nakon što investitori nisu htjeli odgovoriti na pitanje o posljedicama za lijep i sačuvan okoliš, navela je eko-aktivistica Coissot Labus.
Iznesena je i slučaj studije iz Nina koji govori o zakonskoj rupi. Nakon što je na Visokom upravnom sudu poništena studija, nije bili nikakvih pravnih mogućnosti da se poništi lokacijska dozvola za područje ciglane koja je izdana talijanskoj tvrtki Fasso. Riječ je o Studiji utjecaja na okoliš eksploatacije ciglarske gline na budućem eksploatacijskom polju Rašinovac kod Nina iz 2021. godine.
Foto: screenshot HTV
Može li se za povećanu naknadu, koju je navodno ishodio načelnik Gračaca i s čime se pohvalio županu Josipu Bilaveru, opravdati uništenje staništa mnogih divljih i rijetkih životinja, na što su svojim primjedbama upozorili s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu?
Aktivisti su uz pomoć struke otkrili kako se vjetroelektrane planiraju na 12 kilometra od Babića jezero te 1 400 metara od izvorišta Zrmanje. Doznali su preko HERE kako se sva proizvedena struja od obnovljivih izvora energije s područja Gračaca izvozi te kako u jednoj od planiranih investicija sudjeluju mirovinski fondovi Erste i PBZ.
