Politički projekt gradnje komunalnih vezova u uvalama Dražanica i Maestral i uređenja Trpimirove obale kojeg je najavio župana Josip Bilaver za spasenje najatraktivnijeg dijela Zadra, izaziva kontroverze u javnosti.
Kada smo upozorili da 700 vezova u te dvije uvale nije u skladu s važećim Prostornim planom Grada Zadra, kao ni s izmjenama koje se rade pet godine, a niti sa Županijskim prostornim planom, župan Bilaver se na prošloj skupštini pozvao na dvojicu eminentnih arhitekata, članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Oni su stavili 700 vezova u te dvije marine, kazao je Bilaver uz omašku nakon što je vijećniku Juri Zubčiću docirao o razlici između nautičkog i komunalnog veza.
Zadarski župan upravo se zalaže za komunalni vez. Jedan od neimenovanih arhitekata, Ante Uglešić, nije akademik, ali je član akademije arhitekata Hrvatske. On je davno izradio idejno rješenje i Detaljni plan uređenje tog lungomare, ali potkraj prošlog stoljeća nije bilo ni spomena o komunalnim vezovima.
Još manji je broj komunalnih vezova odredio stvarni akademik, Nikola Bašić, koji je programsko – plansku studiju prezentirao 2004. godine.
Studija uključuje zanimljivo i modernističko rješenje organizacije i sadržajne definicije značajnih funkcionalnih cielina tipa Hotelsko – poslovno – stambena zona Dražanica, dva gradska kupališta s pratećim, izrazito atraktivnim sadržajima poput podvodnog akvarija, bazena za pripitomljene dupine, bazenskih kupališnih formi u moru, ugostiteljskih i sportsko-rekreativnih sadržaja, stambeno-poslovne zgrade Jadranka te šetnice duž uvala Dražanica i Maestral, sadržano je u toj studiji koja je bila i ostala jedna vizija.
Komentar zadarskog arhitekta Bogdana Marova, prema čijem se planu uređivala uvala Vitrenjak, stavljenog pod naš tekst o procesu uređenja te dvije uvale, daleko je aktualniji.
Ugovor o projektiranju (ako je sklopljen sa Obalom Split) treba poništiti jer je tako nastala šteta nemjerljivo manja od devastacije najvrjednijeg obalnog pojasa Zadra koja će nastati projektom kojeg rade nekompetentni ljudi tj. projektanti Obale Split. Treba krenuti od nule, raspisati javni arhitektonsko urbanistički natječaj, izraditi UPU pa tek onda, temeljem nagrađenog rada, napraviti projekt uređenja.
Obala je specijalizirana tvrtka za pomorsku infrastrukturu, ali nije ovlaštena za izradu urbanističkih planova. Izrada idejnog rješenja za UPU uvale Maestral i izmjene UPU Dražanica sa splitskom Obalom za 15 tisuća eura ugovorena je krajem 2024. godine.
Reagiralo je i Društvo arhitekata Zadra – oni su tražili sastanak s gradskom i županijskom vlasti, što je sama po sebi začudnost te strukovne udruge koja godinama nikada ni na što nije reagirala, a zadarski prostor stubokom se mijenja. Kao i status uvala koje su postale luke otvorene za javni promet kojima gospodari Županijska lučka uprava.
Nakon prvog sastanka kod gradonačelnika Zadra na stranici Društva zadarskih arhitekata, objavljena je ključna rečenica: ZDA je naglasilo da novac (bilo europski, bilo domaći) ne smije biti isključivi dizajner promjena u prostoru, već stručna arhitektonsko-urbanistička prosudba
Župan Bilaver napravio je korak dalje: on je rekao kako ne može biti manje vezova od 700. Zato što nije isplativo radit manje vezova jer ćemo mi ovdje dizati ruku za zaduženje Županijske lučke uprave, najavio je Bilaver.
Ostaje još nejasna izjava župana Bilavera kako je u tijeku izmjena DPU u Gradu Zadru, kada Gradsko vijeće nije donijelo odluku o izradi izmjena DPU Dražanice.
U toj kontradiktornosti, novi zaplet je dao gradonačelnik Šime Erlić koji je dodatno zbunio javnost. On je za Morski.hr najavio barem 400 vezova u te dvije uvale i financiranje iz EU fondova. I Erlić tvrdi da se radi urbanistički plan mada još nije ni odluka donesena o i izradi dva plana čemu treba prethoditi odluka o tome je li treba provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Tu odluku donosi Zadarska županija iz koje je to ranije stizalo u roku od dva dana s odgovorom – ne treba.
U pravu je Bilaver koji kao župan rješava gorući gradski problem Trpimirove obala – ovo nisu stvari za populizam. Međutim, javnost i struka imaju pravo reći što misle o njegovom političkom projektu.
Ključ Bilaverovog projekta zapravo je Banka – studija isplativosti za kreditno zaduženje gradnje vezova koji će biti komunalni, dok Erlić govori o EU financiranju.
Za usporedbu, u Novalji se gradi 101 vez od čega 98 za brodove do 12 metara. Projekt od 13 milijuna eura sufinancira se s 11 milijuna iz EU fondova, a njegov bivši šef Oleg Butković i dalje se hvali renesansom koju je on donio na hrvatsku obalu.
