Svjedoci smo još jednog, najnovijeg vala nepovjerenja u cjepiva i medicinsku znanost, iniciranog iz ureda Trumpovog ministra zdravstva Roberta Kennedyja jr-a. Našeg uglednog kliničkog farmakologa prof. dr. sci. Aleksandra Kneževića, koji svoja iskustva prenosi i Zadranima radom u poliklinici Pupillam, pitali smo koji su motivi opetovanog lansiranja nepovjerenja u cjepiva i medicinu.
-Paradoks znanstvenog uspjeha je taj da što je medicina uspješnija, to se njezini uspjesi manje cijene. Vrlo konkretan primjer: kad cjepiva iskorijene velike bolesti, primjerice ospice, dječju paralizu ili difteriju, ljudi više ne vide opasnost i ne doživljavaju osobnu korist, pa počnu sumnjati da li su ta cjepiva ikad bila potrebna. Ironično, što je medicina bolja u prevenciji to izgleda „nepotrebnija“ – kaže prof.dr.sci. Aleksandar Knežević.
Ponovo se spominje veza cjepiva i autizma?
-Zabluda da cjepiva uzrokuju autizam počiva na lažnom istraživanju diskreditiranog liječnika, britanskog gastroenterologa Andrewa Wakefielda, i njegovog lažnog znanstvenog rada iz 1998. godine. Stotine ozbiljnih znanstvenih studijasu pokazale da je to potpuno netočno. Wakefieldu je naknadno trajno oduzeta liječnička licenca zbog „neetičkog ponašanja“ i teške znanstvene prevare. A časopis The Lancet koji je objavio sporni članak ga je povukao uz ispriku.
Kako tumačite da nestručna javnost sve manje vjeruje znanstvenicima?
-Od 1960-ih raste kultura sumnje prema institucijama: politici, crkvi, vojsci, pa nažalost i znanosti, dok u eri interneta dodatno svatko misli da može „istražiti istinu“ jednako dobro kao liječnik. Svatko ima svoj „izvor“ i „stručnjaka“, što razara zajednički autoritet medicinske znanosti i ljude dovodi u brojne, često opasne zablude. Imam dojam da ljudi, kad lete u avionu ili dođu autom na popravak, manje sumnjaju u znanje i iskustvo pilota i mehaničara, nego u liječnika kad dođu u ambulantu.
Koliko Internet i društvene mreže doprinose tom jačanju nepovjerenja? Istina bi trebala danas biti dostupnija svima.
-Trebala bi, ali nije. Odnosno jest, ali samo onima koji poštuju znanost i njene autoritete. Platforme poput Facebooka, TikToka i sl. nagrađuju emocionalne, šokantne i jednostavne priče. Teorije zavjere i viralni mitovi dobivaju više pažnje nego složene istine. Ljudi tako upadaju u neke “informacijske mjehure” gdje čuju samo ono što potvrđuje njihove sumnje.
Mnogi optužuju komercijalizaciju medicine i pogubni utjecaj bogate farmaceutske industrije na liječnike.
-Iako većina liječnika časno radi svoj posao, stvarne afere i agresivni marketing lijekova ostavljaju dojam da su svi liječnici motivirani isključivo novcem. Farmaceutske tvrtke troše milijarde na lobiranje, a to budi sumnju u medicinu čak i kad spašava. To čini cjepiva i lijekove lakim metama za sumnju.
Mnogi zagovaraju povratak narodnoj, prirodnoj medicini. Koliko ona može nadomjestiti znanstvenu medicinu?
-Narodna medicina je kroz tisuće godine akumulirala mnoga znanja o liječenju koje je današnja, znanstvena medicina iskoristila. No, eksplozija pseudoznanosti i „wellness“ pokreta, u eri kada je zdravlje postalo dio identiteta (fitness, biohacking, suplementi), dovela je do toga da se znanstvena, „tradicionalna“ medicina doživljava kao „stara škola“ i nešto nazadno. Ljudi žele prirodno, personalizirano, holistički — i sve više vjeruju influencerima, guruima i sl.
Koliko je pandemija COVID-19 utjecala na gubitak povjerenja u medicinu?
-Upravo je pandemija COVIDA stvorila idealan koktel nepovjerenja čiji su sastojci bili: brzo mijenjanje preporuka, političko uplitanje, restrikcije sloboda, komercijalni interesi i opća neizvjesnost. Mnogi su prvi put doživjeli znanost kao nesigurnu i promjenjivu, i to im je bila šokantna spoznaja.
Čak i političko uplitanje u medicinske teme je postalo uobičajeno?
-Da, na žalost. I ne treba ići do SAD-a i poznatog antivaksera Roberta Kennedyja juniora, imamo mi tu i kod nas poznatih primjera za to. On nije medicinske struke, ali što reći o liječnicima koji iskorištavaju taj populistički politički potencijal i uvijek pouzdane glasače koji glasuju za svakog tko zagovara teorije zavjere o cjepivima, paracetamolu i slično. Takve ideje daju iluziju kontrole i pripadnost „prosvijetljenoj manjini“. Oni vjeruju da su „prokužili sustav“, pa se osjećaju pametnije, sigurnije i samopouzdanije.
Tvrdite da medicina nema nikakve dvojbe da su cjepiva korisna i da ne uzrokuju teške nepoželjne nuspojave?
-Cijepljenje je jedan od najvećih, ako ne i najveći, uspjeh medicine kojim smo iskorijenili dosta bolesti, od kojih su milijuni ljudi umirali ili su ostajali trajnim invalidima (TBC, dječja paraliza…). Stariji se sjećaju panike zbog epidemije velikih boginja početkom sedamdesetih godina. Ta bolest je, zahvaljujući cijepljenju, potpuno iskorijenjena. Nuspojave su dobro poznate i izuzetno su rijetke. Stoga, usprkos mnogim neznanstvenim i nestručnim mišljenjima o cijepljenju, a koja su na žalost danas dosta prihvaćena, suvremena medicina bez ikakve dvojbe ustraje na provođenju cijepljenja, jer je to najbolji način prevencije mnogih bolesti – zaključio je prof.dr.sci. Aleksandar Knežević.
