Nakon prve neuspješne, pa druge uspješne konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća Zadar očekivala se i ona treća, najvažnija o donošenju proračuna za postojeću godinu. Predsjednik Gradskog vijeća Ivica Žuvela sazvao je sjednicu za ponedjeljak 25. kolovoza, ali na njoj neće biti proračuna, već tematska rasprava o postupanju s azbestom i drugim opasnim otpadom na području Grada Zadra.
Sjednica je sazvana temeljem zahtjeva desetoro vijećnika – sedmero s liste SDP-a i troje s nezavisne liste Enija Meštrovića – koji su nakon informacije, a kasnije i demantija da je na deponiju Diklo odložen azbest s Titovog broda Galeb, zatražili kompletnu informaciju o postupanju s opasnim otpadom.
– Podnosimo zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Gradskog vijeća Grada Zadra radi razmatranja aktualne problematike postupanja s opasnim otpadom, posebno azbestnog otpada, na području Grada Zadra, a vezano uz informacije Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije o mogućem deponiranju azbestnog otpada na lokaciji Diklo, koje su u suprotnosti s javnim istupima Grada Zadra i gradske tvrtke Čistoća d.o.o.
Posljednjih dana u javnosti su se pojavile suprotne informacije nadležnih institucija vezano uz navodno odlaganje opasnog azbestnog otpada na području Grada Zadra, konkretno na odlagalištu Diklo. S obzirom na potencijalne rizike za zdravlje građana i okoliš, smatramo nužnim hitno sazvati izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća kako bi se utvrdile točne činjenice o postupanju s navedenim otpadom, osigurala transparentnost rada nadležnih gradskih službi, razmotrile mjere zaštite zdravlja stanovništva i okoliša, donijeli odgovarajući zaključci i preporuke Gradskog vijeća, stoji u prijedlogu kojemu je Žuvela udovoljio.
Vijećnici su zatražili da im informacije prezentiraju gradonačelnik Šime Erlić, direktor Čistoće Ivan John Krstičević, predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Državnog inspektorata. Nakon rasprave očekuje se donošenje zaključaka Gradskog vijeća o daljnjem postupanju i mjerama zaštite.
Inače, u međuvremenu je utvrđeno kako je većina azbesta s Galeba deponirana na deponiju u Gospiću, dok je manji dio uskladišten u pogonu Sirovine odlagališta na Sinjoretovu.
