Izbori u Zadru za Gradsko vijeće još uvijek nisu službeno završeni i nema objavljenih konačnih rezultata. Sada se u priču upleo i Gong koji traži od Ustavnog suda da preispita odluku o spornom listiću u Zadru – odnosno onu odluku od 2. lipnja kojim je listić proglašen nevažećim.
Iako promjena odluke Ustavnog suda neće promijeniti izborne rezultate s obzirom da su donijeli novu odluku 6. lipnja kojom su ipak proglasili listić važećim, Gong inzistira da Ustavni sud prizna grešku zbog poštivanja ljudskih prava i demokracije.
Nameće se pitanje hoće li nakon toga netko preispitati odluku ŽIP-a te glasovanje sutkinje Grancarić koja je potencijalno bila u sukobu interesa s obzirom da je njezin suprug donator u HDZ-ovoj kampanji. Pitanje odgovornosti može se riješiti ako se uključi Državno sudbeno vijeće koje može izreći sankcije s obzirom da suci ne podliježu Zakonu o sukobu interesa.
Informaciju sa stranice Gonga prenosimo u cijelosti:
“Gong je uputio prijedlog Ustavnom sudu da preispita i promjeni odluku od 2. lipnja, kojom je listić u Zadru na kojem je uredno zaokružena lista, ali na dnu listića ima dopisanu nečitku riječ, proglašen nevažećim. Odluka je donesena tijesnom većinom, sa samo jednim glasom razlike, a šestero sudaca koji su glasali protiv svoje je protivljenje odluci detaljno argumentiralo u izdvojenom mišljenju.
Odluke Ustavnog suda trebale bi učvršćivati vladavinu prava, biti dobro obrazložene i usmjeravati buduće postupanje izbornih povjerenstava prilikom utvrđivanja valjanosti glasačkih listića te bi trebale biti izvor pravne sigurnosti i predvidivosti. Sporna odluka o listiću u Zadru, imat će, međutim, sasvim suprotan učinak. Ona će postati izvor pravne nesigurnosti i arbitrarnosti. Kako je u demokraciji, koja je bez periodičnih, slobodnih i poštenih izbora naprosto nezamisliva, svaki glas jednako važan i može biti presudan za rezultate izbora, sporna odluka Ustavnog suda u određenim okolnostima može biti i izvor mogućih društvenih sukoba.
Gongov prijedlog podržale su organizacije civilnog društva Kuća ljudskih prava, Centar za mirovne studije, Mreža mladih Hrvatske, odvjetnica Vesna Alaburić, izv. prof. dr. sc. Dario Čepo s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, aktivisti Marina Škrabalo i Mladen Majetić.
Glasački listić na kojem je birač zaokružio redni broj ispred imena kandidata, važeći je osim, iznimno, ako je birač na glasački listić napisao nešto što dovodi u sumnju njegovu biračku volju, pa se zbog toga ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata birač glasovao. Drugim riječima, nadopisana riječ, znak, crtež ili slovo mora dovesti u sumnju da je birač glasovao za listu ili kandidata pod rednim brojem koji je zaokružio.
Ako nadopisano nije moguće niti pročitati, a kamoli sa sigurnošću utvrditi smisao, tada nadopisani “znak” ne može dovesti u sumnju volju birača iskazanu zaokruživanjem rednog broja liste odnosno kandidata.
Iz spornog glasačkog listića već je na prvi pogled vidljivo da se o sadržaju napisanog može samo nagađati, on se ne može precizno, za sve ljude suglasno, utvrditi. Ali, čak i ako bismo prihvatili tezu većine na Ustavnom sudu, da je na listiću napisano „Neće, ne može’ ili nešto slično“, ostaje potpuno nejasno na koji to način i zašto bi te riječi negirale jasno izraženu volju birača i time glasački listić činile nevažećim. Odluka Ustavnog suda ne sadrži niti jednu riječ obrazloženja o tom ključnom pitanju.
Odluka Ustavnog suda od 2. lipnja 2025. da proglasi dopisani listić u Zadru nevažećim, protivna je dosadašnjoj praksi Ustavnog suda, ne sadrži nikakvo obrazloženje zašto se ovaj listić tretira drugačije i zašto je došlo do zaokreta. Ona ostavlja dojam potpune arbitrarnosti.
Nakon odluke Ustavnog suda od 6. lipnja 2025. kada je drugi sporni “prekriženi” listić proglašen važećim, politička stranka Pravo i Pravda osvojila je mandat u gradskom vijeću Zadra. Stoga preispitivanjem i promjenom odluke od 2. lipnja 2025. ne bi se naknadno utjecalo na ishod izbora. U takvim okolnostima, nova odluka Ustavnog suda bila bi isključivo u interesu jednakosti, poštivanja ljudskih prava, demokracije, u interesu slobodnih i pravičnih izbora”.
