Sveučilište u Zadru u petak 16. 5. s početkom u 11 sati, u okviru 16. Međunarodne izložbe inovacija “AgroArca” organizirat će Inovacijski forum pod nazivom „Znanost i inovacije: Pokretači rasta i održivosti poljoprivrede“. Na Inovacijskom forumu pet profesora Sveučilišta u Zadru održat će kratka uvodna predavanja, nakon kojih će uslijediti rasprava s okupljenim sudionicima skupa.
Prof. dr. sc. Božena Krce Miočić: Inovacije u agroturizmu. Odjel za ekonomiju, Odsjek za turizam.
Ruralna područja bilježe značajan porast turističkih kretanja, posebice nakon COVID-krize. Ovaj rast u osjetljivim ruralnim područjima, istovremeno s unaprjeđenjem ekonomskih učinaka, može dovesti do niza negativnih efekata – od promjena u lokalnim zajednicama, preko utjecaja na tradicionalne gospodarske djelatnosti, do negativnih učinaka na sam okoliš u kojem se odvija.
Stoga inovacije u agroturizmu postaju ključni faktor za održiv razvoj ruralnih područja i povećanje konkurentnosti malih poljoprivrednih gospodarstava. Kroz primjenu novih tehnologija, digitalnih alata i stvaranje pametnih (SMART) sela, stvaraju se novi turistički proizvodi kojima se agroturizam transformira u autentičan i interaktivan doživljaj.
U okviru ovog predavanja, kroz primjere dobrih praksi, prikazat će se način na koji povezivanje poljoprivrede, turizma i kulture ruralnog područja, uz korištenje inovacija, dovodi do stvaranja doživljajnih turističkih proizvoda poželjnih novim generacijama putnika. Istovremeno, poljoprivredna gospodarstva, implementacijom novih tehnologija, kroz diversifikaciju proizvoda i prihoda, jačaju svoju otpornost, ali i razvijaju lokalnu zajednicu te osnažuju njezinu autohtonost.
Prof. dr. sc. Janja Filipi: Primjena novih tehnologija u pčelarstvu. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Medonosne pčele važne su važne za očuvanje ekosustava i sigurnost proizvodnje hrane. Globalni trendovi kao što su razmjena dobara i genetskog materijala, urbanizacija, povećanje poljoprivrednih površina a time i primjena sredstava za zaštitu bilja te klimatske promjene nepovoljno utječu na vitalnost i preživljavanje pčela. Nove tehnologije olakšavaju donošenje odluka za primjenu pojedinih zahvata i smanjenje gubitaka pčelinjih zajednica koristeći prvenstveno IoT tehnologiju prema primjerima precizne poljoprivrede iz drugih područja.
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos: Mogućnosti uvođenja Agriculture 5.0 u podizanju kvantitete i kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
S približavanjem kraja aktualnog programskog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije 2027. godine, Hrvatska se nalazi pred strateškim izazovom redefiniranja svojih poljoprivrednih ciljeva. Ovo prijelazno razdoblje nije samo administrativni trenutak, već ključna prilika da se otvori rasprava o stvarnim potrebama domaće proizvodnje hrane te o inovacijama koje mogu donijeti kvalitativni iskorak u hrvatskoj poljoprivredi.
Jedan od ključnih izazova ostaje pitanje samodostatnosti, koja više nije samo indikator statističke dovoljnosti, već temeljna mjera otpornosti društva u uvjetima nesigurnih globalnih okolnosti. Samodostatnost, kada je shvaćena kao strateški cilj, zahtijeva jačanje domaće proizvodnje kroz povećanje prinosa, otpornost na klimatske i biotičke stresove, ali i osiguranje prehrambene sigurnosti kroz očuvanje nutritivne vrijednosti i zdravstvene ispravnosti hrane.
U tom kontekstu, koncept Agriculture 5.0 donosi novu paradigmu – spoj digitalne transformacije, održivih tehnologija i biološki inteligentnih rješenja. Precizna i automatizirana proizvodnja, napredni senzorski sustavi, upotreba umjetne inteligencije i strojno učenje u upravljanju usjevima, kao i biotehnološka rješenja u zaštiti bilja – predstavljaju konkretne mehanizme za povećanje kvantitete i kvalitete poljoprivrednih proizvoda.
Konkurentnost hrvatskih proizvođača hrane na europskom i globalnom tržištu može se postići samo ako inovacije budu dostupne i primjenjive u stvarnim uvjetima.
Izv. prof. dr. sc. Ivica Zdrilić: Može li kvaliteta biti pokretač rasta i održivosti poljoprivrede? Odjel za ekonomiju
Kada govorimo o kvaliteti u poljoprivredi, mnogi odmah pomisle na krajnji proizvod — izgled, okus, veličinu ili druge poželjne osobine. Međutim, kvaliteta je mnogo više od toga. Prava kvaliteta uključuje cijeli sustav: od sjemena i uzgojnih praksi, preko upravljanja resursima i zaštite okoliša, pa sve do uvjeta rada i odnosa prema tržištu. Kvalitetan sustav u poljoprivredi podrazumijeva održivost, učinkovitost, sigurnost hrane i usklađenost s ekološkim i društvenim standardima.
Može li upravo uspostava kvalitetnog i cjelovitog sustava u hrvatskoj poljoprivredi donijeti pomak, povećati konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu te osigurati bolji položaj naših proizvođača? Kako to postići, koji su ključni koraci i koje prepreke treba savladati? O svemu tome govorit će izv. prof. dr. sc. Ivica Zdrilić u svom predavanju koje donosi stručan uvid u izazove i prilike za hrvatsku poljoprivredu.
Izv. prof. dr. sc. Ivan Župan: Uloga znanosti i inovacija u održivosti i prilagodbi akvakulture na trenutne izazove. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Znanost i inovacije imaju ključnu ulogu u osiguravanju održivosti i otpornosti akvakulture u Jadranskom moru. Uzgoj morske ribe, poput orade i brancina, te školjkaša, poput dagnji i kamenica, suočava se s brojnim izazovima povezanim s klimatskim promjenama, uključujući ekstremne vremenske događaje, porast temperature mora i smanjenu dostupnost mlađi.
Primjena novih tehnologija, poput sustava za praćenje okolišnih parametara, optimizacije hranidbe i genetske selekcije otpornih jedinki, omogućuje industriji prilagodbu ovim izazovima. U segmentu školjkarstva posebno je važan razvoj i izgradnja mrijestilišta, jer prirodni prihvat mlađi postaje sve neizvjesniji, što ugrožava stabilnost opskrbe i održivost proizvodnje.
Dodatno, istraživanja usmjerena na uzgoj riba i školjkaša u recirkulacijskim sustavima, očuvanje zdravlja uzgajanih organizama i korištenje digitalnih tehnologija za optimizaciju proizvodnje ključna su za povećanje otpornosti sektora na stresne uvjete. Suradnja znanstvenih institucija, proizvođača i donositelja odluka nužna je kako bi se nova znanja i tehnologije što brže prenijele u praksu, čime se osigurava dugoročna održivost i konkurentnost hrvatske akvakulture u Jadranskom moru.
