Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je prošlog tjedna odluku da je za agrosunčanu elektranu ASE Bibibnje potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.
Odluku su donijeli uz veliki pritisak javnosti i načelnika nakon što je u medijima najavljen ovaj projekt prema kojem će vlasnik tvrtke Bio Svijet postavljati solare na plantažu rogača s koje još nije ubrao prve plodove.
Mještani se boje daljnje devastacije prostora s obzirom da se radi o području na kojem je nekada rasla šuma koja je posječena nakon što je poduzetnik dobio potrebne dozvole da tamo zasadi rogače koji još uvijek nisu stvorili zeleni pokrov kakav se očekivao. Problem je izraženiji jer se radi o vizualno izloženoj regiji koja privlači poglede.

Ministarstvo je također u Rješenju navelo i drugu odluku – da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Općina Bibinje je tijekom postupka dostavila mišljenje da planirani zahvat nije u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju te da nije u skladu s člankom županijskog Prostornog plana, odnosno odredbom da solarne elektrane nije dozvoljeno graditi na osobito vrijednom poljoprivrednom ili obradivom zemljištu te da solarne elektrane koje se planiraju u priobalnom dijelu ne smiju biti vidljive s obalnog pojasa i s mora.
Naveli su da se izgradnjom planiranog zahvata može očekivati negativan utjecaj na područje cjelokupnog Zadarskog kanala jer će se vidjeti s mora i otoka. Izgradnjom elektrane očekuje se i pojava erozije obrađenog tla i nastanak potencijalnih bujica koje mogu ugroziti postojeći promet i sigurnost okolnog stanovništva.
Zbog svega toga, unatoč pozitivnom mišljenju iz Zadarske županije, Ministarstvo je zaključilo da je za predmetni zahvat obavezno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Ovo rješenje vrijedi dvije godine uz mogućnost da ga produži na još dvije.

Na području Zadarske županije planiran je niz sunčanih elektrana, zapravo dogodio se pravi „bum“ u planiranim investicijama u solarne elektrane. Dobra je to prilika jer EU svakako želi što veću energetsku neovisnost pa će HEP otkupljivati cijenu od izgrađenih solarnih elektrana ispod one koja mu je isplativa, a uložit će značajne iznose u izgradnju svoje infrastrukture kako bi mogao uvesti struju privatnih investitora u svoju mrežu.
Novi zakon o obnovljivim izvorima energije trenutno je na savjetovanju. Ovim Zakonom se, umjesto dosadašnjih 36,6 %, propisuje ostvarenje nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije od najmanje 42,5 % obnovljivih izvora energije u RH. Novim izmjenama kupcima u samoopskrbi, odnosno onima koji imaju svoje solarne elektrane na krovovima, će se naplaćivati mrežarina čime će se smanjiti isplativost sunčanih elektrana, ali ne spominju se poduzetničke investicije. Oni trenutnim zakonom imaju zajamčenu otkupnu cijenu.
Projekti agrosunčanih elektrana rjeđe se pojavljuju nego „obične“ sunčane elektrane. No za usporedbu, u posljednje dvije godine predani su zahtjevi na Ministarstvo za sunčane elektrane Šopot, Kolarina, Raštević, Gaženica, Veli Iž, Zadar i Škabrnja, a ni za jednu nije izdano rješenje o potrebi izradi studije utjecaja na okoliš.














