Gradski vijećnici jučer su odbili dati suglasnost za podizanje kredita Eko d.o.o. za plaćanje radova na Centru za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim te Odvodnji za refinanciranje jednog ranijeg kredita po povoljnijoj kamatnoj stopi, za dovršetak poslova na Aglomeraciji.
Direktor Eka Toni Kozina podsjetio je na okolnosti pandemije i rata u Ukrajini, koji su usporili i poskupjeli radove u Biljanima. Trenutačno stanje duga prema dobavljačima je oko 4 milijuna eura, preostalo je radova u vrijednosti 600 tisuća eura, a za još jedan postupak oko izmjene tehnološkog procesa naknadno će se odrediti cijena, a izvođač potražuje 10,5 milijuna eura. Uz pretpostavku da cijeli iznos ipak neće biti priznat, Eku u najgorem slučaju nedostaje 15 milijuna eura.
– U šest mjeseci koliko sam direktor Eka dvaput sam bio u ministarstvu, a i gradonačelnik je bio, ali nije urodilo plodom jer su problemi izgradnje odlagališta gorući problem u Hrvatskoj i svatko traži pomoć. Primorani smo potražiti alternativu, ponuda Zagrebačke banke je prihvatljiva, a kredit bismo vraćali od ulazne cijene otpada u postrojenje. Ako se kredit ne realizira, Grad Zadar snosit će 51 posto troškova, a na ovaj način bi kroz cijenu obrade platio oko 30 posto, jer toliko otpada otpada na sam Grad Zadar, istaknuo je Kozina.
Daniel Radeta (SDP) upitao se kako to vlast u Zadru, koja se poziva na suradnju s Vladom, tajnike i ministre, ne može dobiti novac za ovakav regionalni projekt koji bi trebao biti prvenstveno briga države.
– Gdje je mali od Novice, tajnik Bilaver, gdje je vertikala vlasti kad treba 15 milijuna eura? Ovo treba odgoditi i odgovornost treba dočekati buduću vlast nakon izbora. Ova odluka je došla na dva lista papira a teška je 15 milijuna eura. Kako je nadzoru promaklo 8 milijuna eura izvantroškovničkih radova? Klali smo se oko nesposobnih ljudi koji vode naše ustanove, a jedan je i Damir Knežević, koliko znam on je vaš zaposlenik. Ako mi uspijete objasniti koji je opis posla u vašem poduzeću, ja ću dignuti ruku za kredit, rekao je Radeta.
Na Kozinine navode kako su za dobivanje uporabne dozvole potrebna još četiri tehnička pregleda, što znači da on neće početi s radom „svakog dana“, reagirao je nezavisni Enio Meštrović.
– Dobili smo u rujnu obećanje Johna Krstičevića da će tehnički pregled trajati mjesec-dva pa ćemo zatvoriti deponij na Diklu, ali to neće biti ne do kraja godine, nego ni do ljeta. Ljudi plaćaju odvoz otpada 200 do 300 posto više, predlažem da se CGO financira iz te naknade jer je u nju uključena usluga za Biljane. Mi trpimo otpad iz cijele županije 30 godina i trebali bismo biti oslobođeni plaćanja odvoza, rekao je Meštrović.
Kozina je rekao da je iznos povećan zbog povećanja kapaciteta, a nadzor radi ugledni Ernst & Young i sve prolazi kroz njihove ruke. Otkrio je i kako Knežević radi u sektoru IT i investicija na „implementaciji programa Poslovno-informacijskog sustava za otklanjanje kvarova unutar sustava i obavještavanje“, no to ipak nije navelo vijećnike da se predomisle pa je suglasnost uskraćena, jednako kao i zahtjev za kredit Odvodnji.
– Mogli ste umjesto ovim imenom nazvati točku „pljačka EU sredstava“, ovo su aneksi ugovora. Rumunjko, dođi u Zadar i vidi što rade banditi s europskim sredstvima, zazvao je Ante Rubeša europsku tužiteljicu Lauru Kövesi.
– Mi smo protiv financiranja, to je dokaz koliko ste nesposobni kao stranka i netko tko upravlja gradom, dodao je.
Zamjerku na rad Odvodnje imao je i Mate Lukić, koji je priznao kako je sadašnji direktor Šikić naslijedio puno problema, zbog čega je grad raskopan a Sinjoretovo, Dračevac i Ploča neće dobiti kanalizaciju.
– Bez obzira na to, zašto niste uz kanalizaciju mijenjali i vodovodne cijevi? Zašto nakon svake kiše upadamo u lokve, a i sam sam upao u lokvu od metra dubine na Bilom brigu, na samom vrhu Zadra. Nakon što je odvodnja pročistila šahtove voda je nestala u par minuta. U šahtovima rastu stabla, evo vam i slika. Nema kredita dok se ne da kanalizacija cijelom gradu i dok ne počnete redovno čistiti šahtove, rekao je Lukić.
Šikić je obrazložio kako je udio Grada Zadra u ovom poslu 5,5 milijuna eura, preostalo je vratiti 3 milijuna eura, a po novoj ponudi to bi bilo 2,85 milijuna. Ipak, nije naveo vijećnike da se predomisle i morat će vraćati postojeći kredit po ugovorenim uvjetima.
