Trgovački sud u Zadru vratio je u vlasništvo države Planinarski dom u Paklenici, koji je u postupku obnove i dopune zemljišne knjige upisan u vlasništvo Planinarskog društva Paklenica. Ovakav rasplet najavili smo ranije, kada je sud odbio tužbu Nacionalnog parka Paklenica iz formalnih razloga, jer ustanova ne može zastupati državu, ali i tada je bilo naznačeno kako su planinari bez zakonske osnove došli u vlasništvo objekta.
Nekretnina se nalazi unutar obuhvata granica Nacionalnog parka Paklenica od 1949. godine. Na temelju Zakona o zaštiti prirode zemljište unutar granica nacionalnih parkova i parkova prirode na kojem pravo korištenja i raspolaganja imaju društveno pravne osobe prenose se u vlasništvo države, a planinarski dom ili kuća s pripadajućim zemljištem koje služi redovitoj uporabi nekretnine predstavlja državnu imovinu. Planinarski dom trajno se vodi u evidenciji dugotrajne imovine NP Paklenica koji njime upravlja na način da ga daje na korištenje tuženiku bez naknade ili uz simboličnu naknadu.
Nesporno je ugovorom između NP Paklenica i PD Paklenica 1964. planinarima dan dio ranije Lugarnice na korištenje u svrhu promicanja planinarenja i bivanja u prirodi, ali i dalje je pod upravljanjem NP Paklenica. Lugarnica je izgrađena 1904., nadograđena je 1961. i 1969. a planinari su uz odobrenje i suradnju s NP radili volonterski na nadogradnji, dok je građu dao besplatno NP. Planinari i danas obavljaju ugostiteljsku djelatnost u planinarskom domu na temelju koncesijskog odobrenja koje im daje NP Paklenica, ali sve da se ne nalazi u nacionalnom parku, tuženik nije mogao steći pravo vlasništvo na predmetnu nekretninu kao udruga.
Planinari su smatrali da su pravo vlasništva stekli kroz Zakon o športu jer nekretninu od izgradnje do danas koriste za obavljanje svoje sportske djelatnosti. Da su država ili Županija htjele upisati vlasništvo, morale su to napraviti u roku od 210 dana od stupanja zakona na snagu, a kako nisu otvorena je mogućnost da objekt u vlasništvo prenese sportska udruga.
Sud je iščitao ugovore o korištenju objekta iz 1964. i 1996. godine. Nespornim je ocijenio kako je sve zemljište na području Nacionalnog parka Paklenica, pa tako i ono na kojem je izgrađen predmetni planinarski dom, u vlasništvu države. Planinarsko društvo nije niti jednog trenutka domom upravljalo kao vlasnik te je za svaku dobivalo suglasnost Nacionalnog parka Paklenica. Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti prirode lugarnica kao i zemljište unutar granica Nacionalnog parka Paklenica postali su vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo.
