Srednji vijek za Zadar je bio zlatno doba i sve što danas ima najveću vrijednost – Sv. Donat, Sv. Stošija, Sv. Krševan, Sv. Frane, Sv. Dominik, zadarski bedemi – potječe iz tog vremena. U doba kada su Zadar činile uglavnom drvene kuće na jedan kat, sagrađene su građevine koje svjedoče o kulturnoj razini grada, ali ne samo one, već i plemstvo koje je tada bilo nosilac političke moći, istaknuo je u Gradskoj loži na predstavljanju knjige „Zadarsko plemstvo u srednjemu vijeku (rodoslovlja)” prof. dr. sc. Serđo Dokoza, koji ju je napisao u suautorstvu s pokojnim Mladenom Andreisom.
Predstavljajući knjigu dr. sc. Damir Karbić rekao je kako se radi o kapitalnom djelu koje će rasvijetlili posebice povijest druge polovice 14. stoljeća, u kojemu buja plemstvo u dalmatinskim gradovima. Prof. dr. sc. Mladen Ančić posebno je istaknuo kako se radi o 20 godina rada, u kojima je on pratio nastanak djela, te tisućama dokumenata koje je bilo potrebno obraditi.
– To je rudarski posao za koji je prof. Dokoza potrošio pola života. Ono što je bio još veći izazov je svu tu golemu količinu informacija skupiti u probavljivo štivo, korisno za one koji će ga čitati. U tome je veliki uspjeh ove knjige, rekao je Ančić.
Kada govorimo u plemstvu u srednjovjekovnom Zadru, potrebno je istaknuti kako je sačuvana samo trećina dokumenata, a nikada nećemo znati što je bilo u preostale dvije trećine.
– Ti dokumenti govore o životu jednog društvenog sloja koji je imao monopol na političku moć, koji se u tom vremenu oblikovao, transformirao i mijenjao. Zadar je od 1000. do 1409. godine s nekim prekidima bio pod vlašću Mletačke republike i u tom vremenu plemstvo je igralo važnu ulogu u životu cijelog kraljevstva. Zadar je bio grad na čijem je primjeru kralj gradio svoj autoritet i ugled. Ova knjiga je kapitalno djelo koje se piše ne jednom u generaciji, nego jednom u povijesti. Više nitko neće imati potrebu ovaj materijal tražiti u arhivu, istaknuo je Ančić.
I sam autor govorio je o važnosti Zadra u tom vremenu. Sv. Krševan bio je središte svih benediktinskih samostana i imao skriptorij kao središte kulture, kada je cijela Europa bila nepismena. Podsjetio je na riječi kroničara Četvrtke križarske bojne koja je razrušila grad, koji je rekao kako ovakvo lijepog i utvrđenog grada još nije vidio. Simbol plemstva i njihove važnosti u 14. stoljeću je pozlaćena škrinja sv. Šime.
– Nakon tog zlatnog doba i pada pod Veneciju plemstvo se utopilo i sve što se u sljedećih 400 godina napravilo bila su vrata u Foši, Gospa od zdravlja i Pet bunara. Kada na vlast dolazi Austrija Zadar opet postaje središte vojnog i civilnog stanovništva, ali nema tog višeg sloja ravnopravnog austrijskom. O talijanskoj vlasti da ne govorimo. U ova dva tisućljeća postojanja, zlatni srednji vijek bio je glavni dio, rekao je Dokoza.
Našalio se kako je 10 godina izgubio da bi napisao knjigu koja je praktički nečitljiva i za koju su mu u šali rekli da je telefonski imenik zadarskog plemstva u srednjem vijeku. Rekao je i kako knjige ne bi bilo da mu Emil Hilje nije dao ideju da je napiše, a on ju je prihvatio, da bi tek nakon desetljeća rada shvatili što je predložio. Prije sedam godina preminuo je suautor knjige Mladen Andreis, koji je bio zadužen za stavljanje podataka u sustav s rodoslovljem, pa su mu projekt pomogli iznijeti prijatelji informatičari Bernard Kotlar i Leo Jelenković. Uspio je na kraju sakupiti oko 1.700 plemića iz 130 rodova, a za svakoga od njih zapisano je kada je prvi put spomenut, kada je umro, tko su mu bila supruga (i iz kojeg roda), roditelji i djeca. Latinistica Anita Bartulović izvršila je lekturu i kompletnu reviziju knjige.
