Tribinom „Gimnazija nekad i danas“ u Providurovoj palači Gimnazija Vladimira Nazora započela je s programom obilježavanja 220 godina postojanja zadarske gimnazije. Iako je tijekom vremena mijenjala lokacije, način izvedbe nastave, jedno vrijeme ukinuta, a zatim u Šuvarovoj reformi djelovala kao Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje “Juraj Baraković”, uvijek je bila prepoznatljiva po kadrovima koje je stvarala, znanstvenicima, liječnicima, odvjetnicima, ali i sportašima, kulturnjacima….
Uz nazočnost brojnih učenika, profesora i ravnateljice Sandre Šango, o povijesti škole i svojim iskustvima govorili su aktualni profesori Igor Artić i Mate Žilić, umirovljena profesorica Jasenka Vežić, knjižničar Ante Prtenjača, sveučilišna profesorica Kornelija Kuvač i maturant Ivan Paško Džaja.
Gimnazija je utemeljena za vrijeme austrijske uprave, a djelovala je u prostoru Sv. Krševana. U sadašnjoj zgradi gimnazija djeluje od 20. stoljeća. U drugoj polovici 20. stoljeća ukinuta je, kao i sve druge gimnazije u Hrvatskoj, a profesorica Vežić sjeća se promjena do kojih je tada došlo.
– Iako je osporavana, to je jedina prava reforma školstva koja je poduzeta. Htjelo se povezati teoriju i praksu, što više zbližiti škole i tvornice, ali nije bilo uvjeta za takvo izvođenje nastave, čak ni udžbenika. Tražio se novi pristup učenicima, da se s njima razgovara umjesto da im se docira, imali smo različite praktične oblike nastave poput tečaja vezilja, lutkarskih predstava, grupe arheologa, informatičara. Htjelo se da kreativnost dođe do izražaja pa smo u to vrijeme pokrenuli i Spužvu, prisjetila se prva urednica časopisa Jasenka Vežić.
Zanimljivo svjedočenje o nastavi u ratnom vremenu dala je prof. dr. sc. Kornelija Kuvač. Kad su 1991. trebali krenuti u školu javili su im da neće biti nastave, a nakon tjedan-dva dana krenule su i granate.
– Naše školovanje bilo je isprekidano, satovi su trajali 30 ili 40 minuta, oko škole su bile vreće s pijeskom a mi smo ulazili na sporedne ulaze. Unatoč tome profesori su zadržali kriterije i od nas izgradili karakterne ljude. Tadašnji profesor vjeronauka Ante Mihić čak je uspio 1993. godine organizirati božićni party u podrumu dvorane Jazine, imali smo maturalnu zabavu, ekskurziju. Kasnije sam za svoj studij odabrala hrvatski jezik i književnost, na što je bio presudan utjecaj profesora Marina Radice, koji nam je donosio pjesme i tekstove kojih nije bilo u čitankama, rekla je Kuvač.
Prof. Žilić rekao je kako je i na njegov poziv profesora matematike i fizike utjecala profesorica Katarina Milković, a on je u školi našao suprugu i vjeruje da će ju jednoga dana pohađati njegove djevojčice. Glas mladih predstavljao je maturant Ivan Paško Džaja, koji je rekao kako je ova škola poznata po poticanju kreativnosti i izvannastavnim aktivnostima, bilo da se radi o zboru, bendu, debati, EPAS programu, različitim državnim natjecanjima.
Obilježavanje 220 godina gimnazije nastavlja se u četvrtak programom Nazorovi poligloti, u petak će se u dvorištu održati turnir u košarci, koncert školskog zbora i klape Feral Gimnazije Vladimira Nazora, dok će u ponedjeljak školski debatni klub ispitati temu “Treba li provesti reformu gimnazijskog obrazovanja?”. Veliko finale je utorak, kada će se u Kazalištu lutaka Zadar održati svečana akademija.
