Poduzetnik Marin Medić, vlasnik tvrtke Bio svijet, planira veliku investiciju u energetski sektor na području Bibinja. Točnije, na terenu u vlasništvu benediktinki na kojem posljednjih godina uzgaja rogač što je prije šest godina, kada se sjekla šuma radi uzgoja nasada, izazvalo veliko negodovanje mještana. No i prije nego što je uopće došlo do prve berbe rogača, tvrtka Medića Bio svijet poslala je na Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije novi zahtjev za procjenom utjecaja na okoliš, ovog puta za projekt „Agrosunčane elektrane ASE Bibinje“.
Instalirana snaga planirane elektrane trebala bi biti oko 43 megavata s procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 52 tisuće megavat sati. Uzimajući u obzir da sunčana elektrana u Obrovcu s proizvodnjom 11 tisuća megavat sati može napajati više od 3 tisuće kućanstava, ova elektrana će zasigurno proizvoditi više nego dovoljno energije za cijelu Općinu koja broji oko 4 tisuće stanovnika i ima još oko 5,5 tisuća kreveta u turističkom smještaju.
Novi izvor obnovljivih izvora energije koje podržava EU uz groblje Bibinjaca
Agro-fotonaponski sustavi su, najjednostavnije rečeno, fotonaponski paneli instalirani iznad ili u međuprostorima poljoprivredne kulture. Elektrana će se graditi na poljoprivrednom zemljištu površine 47 hektara, odnosno radi se o voćnjaku na kojem se ekološki uzgaja rogač za što je Ministarstvo dalo odobrenje u prosincu 2015.
Zemljište je u vlasništvu benediktinki samostana svete Marije koje su one dale u koncesiju tvrtki Bio svijet. Medić je ishodovao sve dozvole i povukao bespovratna sredstva iz EU za ekološku plantažu rogača, biljke koja kasno dolazi u rod, pa je potrebno 10 do 15 godina za prvu berbu. Trenutno je na parceli posađeno 4300 sadnica rogača.
Kako se navodi u Elaboratu zaštite okoliša koji je izradio zagrebački Eko invest, planirana elektrana nalazi se na vizualno izloženoj lokaciji. Međutim, vizualni izgled već je narušen krčenjem šume za nasade rogača, a degradaciji lokacije dodatno doprinosi i neposredna blizina postojećeg kamenoloma. Mještani Bibinja prosvjedovali su već 2018. godine kada je počelo krčenje borove šume koja je, kako su smatrali mještani, štitila od buke i prašine s obližnjeg kamenoloma Lavčević.
Idejni projekt sunčane elektrane izradio je GRID ONE d.o.o. u studenom 2023., a studiju „Mogućnosti ulaganja u sustav agrosolarne elektrane na površinama pod trajnim nasadima rogača“ izradio je IOTECH, obrt za savjetovanje i usluge u ožujku 2024. godine.
Na području Zadarske županije planiran je niz sunčanih elektrana, a prošli mjesec na Ministarstvo je stigao i zahtjev Naute Lamjane čiji je direktor Željko Dilber za veliku sunačnu elektranu u uvali Vela Lamjana.
