Državni arhiv u Zadru sa svojih 400 godina postojanja bogata je riznica nacionalne povijesti, predvodnik je digitalizacije građe, i dalje je u službi zajednice. Tako bi se mogli sažeti pozdravni govori na današnjoj akademiji na kojoj je domaćin, ravnatelj Ante Gverić upoznao skup uzvanika s burnom prošlosti tog, kako ga on, naziva, pismohrana.
Ahiv je osnovan dekretom Mletačke vlasti koji je donesen 20. rujna 1642. godine. Prošao je turbulencije i svih vlasti, a svoju pravu ulogu i značaj dobio je tijekom druge austrijske vlasti. Ravnatelj Gverić kao kuriozitete je istaknuo činjenicu da su tri generacije obitelji Böttner upravljale arhivom u 101 godini.
Arhiv je 300 godina bio u prostoru Providurove palače zbog čega je današnja akademija priređena u kompleksu dviju palača, točnije u Koncertnoj dvorani (u kojoj je nedostalo klimatizacije, op.a).
–Građa odnesena u Veneciju vraćana je u Zadar mirovnim sporazumom 1949. godine, arhiv se seli u zgradu na Kolovaram u kojoj je bila poliklinika, potom u današnji Dom županije iz kojeg sele kada dolazi JNA, zatim u južno krilo Filozofskog fakulteta.
Zadarski arhiv 1964. godine useljavaju u sadašnju zgradu nekadašnjeg vojnog kompleksa u Foši, naveo je Gverić koji je zahvalio svim djelatnicima koji su pridonijeli da Državni arhiv u Zadru bude jedna od najstarijih ustanova kulture u RH, naveo je među ostalim ravnatelj Ante Gverić
O značaju arhiva za akademsku i znanstvenu zajednicu govorio je rektor Josip Faričić, kazavši kako arhiv krije čaroliju rada i poticaj je znanstvenicima za istraživanje.
Bio je svojedobno i poticaj mladom Milanoviću kojeg su sinjski franjevci uputili da u zadarskom arhivu istraži korijene svoje obitelji. Međutim, do danas nije stigao do Arhiva. -Sada više i ne trebam dolaziti jer je moguće to digitalno istražiti, istaknuo je predsjednik RH. On je za govornicom pokazao svoje znanje povijesti, književnosti ali i latinskog. Verba volant, scripta manent rekao je predsjednik Milanović, potvrđujući značaj arhiva tom izrekom da riječi lete, a zapisi ostaju.
Danas se Zadar može pohvaliti da je sveučilišni grad, taman po mjeri, s ambicijom i idejom da se razvija i gradi, da ne stane na ovome. Zadar je, prema riječima Milanovića, kompleksan grad, drugačiji od drugih, ali neupitno, duboko usidreno – hrvatski, rekao je Milanović zahvaljujući omaškom rektoru, a ne ravnatelju na pozivu .
Državni arhiv Zadar danas promovirao monografiju o svojih 400 godina te su je darovali gostima kao i trostruki nastup sopranistice Nele Šarić uz klavirsku pratnju Tomislave Stelle.
Recenzent te dvojezične monografije, povjesničar Ante Bralić iskazao je ponos što je zadarski arhiv sačuvao građu bez koje ne bi bilo naše povijesti.
