Javna ustanova Park prirode Vransko jezero potpisala je ugovor u srpnju ugovor s izvođačem radova koji će uskoro početi na rekonstrukciji ornitološke postaje, promatračnice i pristupne staze. Postojeća ornitološka postaja izgrađena je 2004. godine, te je jedna od tek četiri aktivne u Hrvatskoj te je izuzetno važna za znanstvenu zajednicu i očuvanje ptičjih vrsta jer omogućava kontinuirano provođenje istraživanja, objašnjava Norma Fressel, dipl. ing. biol., viša stručna savjetnica za edukaciju u Parku prirode Vransko jezero.
– Neophodna je kao infrastruktura za provođenje prstenovanja ptica koje provodimo u kontinuitetu od 2001., iako je prva postaja izgrađena tek 2004. godine. Postaja ostaje u istim gabaritima i zadržava svoju funkciju, tamo će se od kraja ljeta skroz do studenog boraviti volonteri, prstenovači i ornitolozi. Smjene su jednom tjedno, a istraživanja se provode i na samom lokalitetu unutar ornitološkog rezervata, objašnjava Fressel.
Područje Parka specifično je u Hrvatskoj, ali i šire, zbog čega je ovaj Ornitološki rezervat uvršten na listu važnih ornitoloških područja u Europi. Karakterizira ga iznimna bioraznolikost kakva je česta u močvarnim područjima koja udomljuju brojne biljne i životinjske vrste.
– Naša ornitološka postaja dio je mreže koja prelazi nacionalne granice, i šire od Europe. U Hrvatskoj se organizirano prstenovanje provodi više od sto godina, točnije od 1910. godine. Tada je to provodila Ornitološka centrala, a sada istraživanja organizira i provodi Zavod za ornitologiju pri HAZU. Zahvaljujući ovoj znanstvenoj metodi prikupljamo velik broj podataka, primjerice, tijekom jedne jesen prstenujemo tri do sedam tisuća ptica. S obzirom da se tek jedan mali postotak, jedan do dva posto, ponovno uhvati, jako su nam važne ove velike brojke. Također je posebno važno da se istraživanja provode kontinuirano kako bismo uspjeli pratiti put određenih jedinki. Onda možemo zaključiti puno o njihovim potrebama, o tome gdje su se zaustavljale, koliko su stare i slično.
Postoje i druge znanstvene metode koje uključuju digitalizirane uređaje, ali one zahtijevaju izdašnija financijska sredstva zbog čega se ne mogu upotrebljavati u masovnim količinama te zahtijevaju više dodatnih obrada.
– Prstenovanje se provodi na način da se ptice prvo moraju uloviti u ornitološke mreže, to su tanke mreže koje ptice ne vide i kada rano ujutro izlete iz tršćaka gdje noće, onda se ulove i zapletu u mreže. Postao ornitologa ili volontera koji su posebno obučeni, jest da izvade ptice bez ozljeda i da ih prebace u male platnene vrećice iz kojih se ponovno vade, određuje vrsta i mjeri. Postoji točno određena procedura što se sve uzima od podataka, uz pomoć ključeva za ptice određuje se spol i starost ptice ako je to moguće te se mjeri njihova težina i duljina krila. Na svaku uhvaćenu jedinku stavlja se prsten na kojem se nalazi jedinstvena šifra, a zatim se ptica pušta na slobodu.
Istraživanja se provode u razdoblju proljeća i kraja ljeta do sredine jeseni, a najvažnije su svakako jesenske migracije kada migrira najveći broj ptica među kojima su lako uhvatljive lastavice
– Lastavica je najbrojnija prstenova ptica na Vranskom jezeru a za njom slijede druge vrste pjevica : trstenjak cvrkutić, veliki trstenjak, trstenjak rogožar, siva grmuša, španjolski vrabac te crnokapa grmuša. Prema rezultatima dobivenim prstenovanjem ptica jasno je da je Vransko jezero dio selidbenog sustava koji pokriva Sjevernu, Srednju, Istočnu, Jugozapadnu i Jugoistočnu Europu, zatim cijelo Sredozemlje i Afriku, a vjerojatno i Zapadnu Aziju te Bliski i Srednji istok. Vransko jezero kao hranilište i odmorište koriste ptice iz cijele Srednje, Sjeverne i Istočne Europe koje se sele preko Sredozemlja kroz sva tri glavna smjera. Prvi je Zapadni smjer koji ide preko Sjeverne Italije, zaobilazi Jadransko more uz obalu Sredozemlja preko Gibraltara u Afriku. Drugi je Prekojadranski smjer koji prelazi preko Jadranskog mora i Italije, vjerojatno dalje u 2 smjera, preko Južne Italije i Sicilije te preko Korzike i Sardinije prelijeću Sredozemlje. Treći je Jugoistočni smjer niz obalu Jadrana i preko Balkana do Male Azije i Bliskog istoka.
Ornitološka postaja od iznimnog je značaja za akademsku zajednicu, ali tijekom provedbe ornitološkog kampa u posjet dolaze učenici i studenti. U Parku su se, kako objašnjava Norma Fressel, usredotočili na edukaciju lokane zajednice i budućih generacija, ali vodeći računa da se što manje uznemiravaju ptice. Uz novu postaju, to će zasigurno biti lakše, a očekivani rok dovršetka je kraj 2026. godine uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
