Ne odvajam, jer ionako sve završi na istoj hrpi. Rečenica je to koja se ide od usta do usta i već se ustalila među lokanim stanovništvom kao dobra izlika da se otpad ne razvrstava i ne odlaže u kontejnere za recikabilni otpad. Međutim, da to nije tako objašnjava nam direktor Čistoće, John Ivan Krstičević koji navodi podatak da se reciklira oko 20 posto prikupljenog otpada.
– Godine 2020. i 2021. bili smo na oko 10 posto, a sada smo došli do 20 posto. Cilj je reciklirati 50 posto, ali to nema nitko u Hrvatskoj, od županija uz more nema ni preko 30 posto, nama cijeli proces otežava turizam, objašnjava direktor.
Građani otpad odlažu u narančaste spremnike koje Čistoća odvozi u Diklo. Tamo počinje proces razvrstavanja otpada na traci, svaka vrećica se otvara i razvrstava se papir, staklo, metal i plastika.
– Najviše prikupimo plastike i papira. Papir još možemo nekako unovčiti, ali za drugi sortirani otpad moramo plaćati odvoz. Nekada je taj otpad otkupljivala Kina, ali to je vrijeme završilo, oni su prestali s tim. Sada se time bave neke naše tvrtke koje ga odvoze. Proces je skup, imamo posebne strojeve, posebno organiziran odvoz, ljude koji sortiraju otpad, ali to je nužno, radi se o civilizacijskom standardu.
Sortiranje se odvija na odlagalištu u Diklu, ali zbog neadekvatnih uvjeta Čistoća trenutno razmišlja o preseljenju na novu lokaciju. Gdje točno, još ne znaju, jer traže adekvatan prostor. Međutim, to ne znači da će uskoro doći do zatvaranja i sanacije odlagališta u Diklu o čemu odlučuje Grad. Tamo se još uvijek odvozi (i odvozit će se) građevinski otpad, a s obzirom na to da u Centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje u rujnu počinje tehnički pregled, sav otpad koji se odvozio u CGO sada će se ponovno preusmjeriti u Diklo dok pregled ne završi.
– U CGO Biljane Donje trenutno odvozimo oko 70 posto otpada, ali istekom probnog rada CGO-a, počinje tehnički pregled za čije će vrijeme Centar biti zatvoren. To može trajati i više od mjesec dana, ali ne ovisi o nama, ne znamo koliko će dugo trajati. Zbog toga smo morali potpisati ugovor s novom tvrtkom za odvoz biootpada, njega smo uz miješani komunalni otpad odvozili u Biljane Donje.
Posla je puno, ali Čistoća, kao i druge gradske firme, muku muči s pronalaskom radnika. Liburnija se okrenula zapošljavanju stranih radnika, a njihova pozitivna iskustva ohrabrujuća su za tehničkog direktora Čistoće, Borisa Skroću.
– Radnika fali, stalno imamo otvorene natječaje, ali jako malo se ljudi javlja. Najveći nam je problem pronaći vozače. Razmišljamo o zapošljavanju stranih radnika, trenutno smo u pregovorima s agencijama, pa ćemo vidjeti, kazuje tehnički direktor.
Organizaciju redovitog odvoza otpada, osim manjka radnika i viška smeća, otežava i nekultura lokalnog stanovništva.
– Građani imaju na raspolaganju dva reciklažna dvorišta u gradu, u Gaženici i u Diklu, gdje mogu besplatno odložiti sav glomazni otpad, sve osim građevinskog materijala i opasnog otpada. Unatoč tome, nekima je lakše kraj kontejnera ostaviti stolice, stari namještaj ili neispravne mašine. Svaki dan dobivamo takve dojave, ali ne stižemo odreagirati odmah na svaki poziv. S druge strane, ponekad nam je problem pistupa, posebno u sezoni kada turisti iz apartmana pariranim autima zauzmu velik dio ulice.
Bez obzira na probleme s neadekvatnim odlaganjem otpada, u Čistoći ne razmišljaju o kažnjavanju. Iako određene kazne postoje „na papiru“, teško ih je provesti jer je gotovo nemoguće utvrditi krivca. – U višestambenim zgradama nema osjećaja odgovornosti, svatko bi se trebao brinuti za svoje, ako je zgrada, ne znači da nije ničije, već je to „naše“, objašnjava Skroće. Uvođenje modela s posebnim vrećicama, po uzoru na Zagreb, također nije u planu. – Manjkavosti takvog modela su se odmah pokazale, već idući dan su se pojavile takve vrećice „na crno“ na Hreliću, isto ne mogu utvrditi krivca.
Jedno od rješenja je ugradnja podzemnih spremnika, a stanari u nekoliko zgrada u Ulici Nikole Tesle platili su njihovu ugradnju. – Sada su jako zadovoljni, imaju svoj ključ i sve je uredno, kazuje Krstičević i dodaje se u nekim europskim državama reciklažom i pravilnim odlaganjem otpada bave preko 30 godina. – Mi smo još uvijek mladi, imamo korake nabolje, ali imamo još puno prostora za napredak, zaključuje direktor.
