Vlada je u saborsku proceduru uputila i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji, s obzirom da, kako je pojasnio ministar Bačić, usprkos angažmanu Državnog inspektorata, još uvijek je na području Hrvatske u velikom obujmu prisutna bespravna, “divlja” gradnja.
S obzirom na broj inspektora, kojih nema više od 70 u Hrvatskoj, nemoguće je kvalitetno pokriti područje u smislu da građevinski inspektori brzo interveniraju u samom začetku nelegalne gradnje, navodi dalje ministar. Stoga je prijedlog da se u sprječavanje i zaustavljanje nelegalne gradnje uključi i 882 komunalna redara koji su zaposleni u tijelima jedinica lokalne samouprave. Dale bi im se određene ovlasti da odmah interveniraju i zaustave gradnju, naplate zakonom propisanu kaznu te o svemu obavijeste Inspektorat, koji će reagirati sukladno propisima, naveo je ministar Bačić.
Na području Zadarske županije dostupno je troje građevinskih inspektora, ali ni brojčana situacija s komunalnim redarima nije dobra. O tome je na posljednjem kolegiju gradonačelnika govorio resorni gradski pročelnik Robertino Dujela koji se požalio da su u Zadru ovog ljeta na raspolaganju trojica komunalnih redara.
Hoće li komunalni redari imati vremena i kako će se Grad suočiti s nametnutim novim obavezama, pojasnio je Dujela.
– Najavu novih obveza prezentiranih na 19. sjednici Vlade RH dočekat ćemo kao i uvijek – spremni. Zakon o upravljanju i održavanju zgrada propisao je brojne ovlasti komunalnom redaru vezano uz upravljanje zgrada, tako da više isto neće biti privatni problem stanara uz smjer rješavanja putem sudskih procedura. Nadzirat će se hitni popravci, otvaranje računa za pričuvu, donošenje kućnog reda i programa održavanja, onemogućavanje radova u svom posebnom djelu, natkrivanje lođa, balkona…, kaže Dujela.
Očekuje se da će jedna od novina biti i kontrola preinaka nakon uporabne dozvole. Naime, kako se više puta upozoravalo i na Gradskom vijeću, vlasnici zgrade u planu nacrtaju zelenu površinu, čak i zasade travicu za inspektora, a onda nakon dozvole “posade” kamene ploče za parkiranje automobila. Umjesto 20 posto tako zgrade znaju ostati i na 0 posto zelenila, što bi ubuduće trebalo kontrolirati komunalni redari.
