U siječnju je Grad Zadar objavio šest natječaja za prodaju nekretnina u svom vlasništvu, a tko je u konačnici kupio terene, novinari ne mogu doznati – Zbog zaštite osobnih podataka ne možemo vam proslijediti tražene podatke, proslijeđen je odgovor iz Odjela za gospodarenje gradskom imovinom. Istovremeno, država taj problem nema pa objavljuje liste s imenom i prezimenom o tom tko je kupio nekretnine u njihovom vlasništvu.
U Zadru je slična situacija i s objavom gradskih isplata u aplikaciji Transparentni proračun. Prošli su mjesec objavljene isplate iz gradskog proračuna za veljaču, a najveća pojedinačna isplata je iz UO za prostorno uređenje i graditeljstvo u iznosu od 327 tisuća eura isplaćena za otkup zemljišta za izgradnju. Kome je taj iznos isplaćen i za koje zemljište, ne može se vidjeti u aplikaciji – a tamo gdje bi se trebalo vidjeti time stoji famozni akronim GDPR, odnosno, opća uredba o zaštiti podataka.
Zbog toga smo zatražili mišljenje Povjerenika za informiranje koji je potvrdio da se radi o zakonskoj obvezi, a iz Agencije za zaštitu osobnih podataka su naveli kako nema prepreka za objavu imena i prezimena sudionika javnih natječaja:
Za svaku obradu osobnih podataka potrebno je postojanje zakonite svrhe i valjane pravne osnove, kako to proizlazi iz članaka 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka.
Člankom 10. stavkom 1. točkom 10. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječaju te obavijest o ishodu natječajnog postupka.
Temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristupom informaciji dužno, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa, dok je stavkom 3. istog članka propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa iz stavka 1. ovoga članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Zaključno navodimo kako s aspekta zaštite osobnih podataka, a s obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o javnom natječaju, u svrhu transparentnosti može se objaviti ograničen opseg osobnih podataka (primjerice: ime i prezime) uzimajući u obzir navedena načela obrade osobnih podataka iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, naročito načelo smanjenja količine podataka. Svi ostali osobni podaci za koje ne prevladava javni interes se ne objavljuju.
To su nam potvrdili i iz ureda Povjerenika za informiranje:
- Stoga, ako je proveden natječajni postupak prodaji nekretnine u vlasništvu lokalne jedinice, tada jedinica lokalne samouprave na koju ukazujete treba objaviti ishod predmetnog postupka na svojoj mrežnoj stranici odnosno ime i prezime kupca nekretnine u lokalnom vlasništvu. Ako predmetna zakonska obveza nije ispunjena, možete podnijeti predstavku Povjerenici za informiranje, te ukazati na neispunjavanje ove zakonske obveze.
