Izraelac Shlomi Ranot, poslovni čovjek s bazom u Dubrovniku, vlasnik je privatne poliklinike Marin Med koja je s radom započela u lipnju ove godine u zadarskoj Poliklinici. On je jučer bio u Marin Medu nakon sastanka sa županom Božidarom Longinom kako bi mu prenio koncept pružanja usluga stranim turistima te putnicima s kruzera kao jedan od važnih preduvjeta za Gaženicu koja bi trebala postati “home port”.
U razgovoru za 057info otkrio nam je kako je prošla sezona i svom iskustvu poslovanja u Zadru.
Kakvo vam je iskustvo u Zadru ove sezone, s obzirom da je Marin Med otvoren 1. lipnja?
– Sve što mogu reći o ljudima koje sam upoznao u Zadru, o stanovnicima i ravnatelju i upravi bolnice, političarima s kojima sam imao prilike surađivati, sa svima imam dobra iskustva, ali osjećam da se ljudi boje nepoznatog. Svi su složni u tome da treba nešto raditi i da je ova poliklinika dobra ideja. U Zadru postoji puno pametnih i sposobnih ljudi, ali osjećam neko nepovjerenje za koje mislim da je utemeljeno u nerazumijevanju. Htio bih da ljudi shvate što radimo i čime se bavimo.
Marin med poliklinika je koja je počela svoj rad u Dubrovniku, a nekoliko godina poslije, otvorili su i drugu podružnicu u Kotoru. S obzirom na dobra iskustva iz tih gradova, umjesto papira i prezentacija o tome čime se Marin Med bavi, Ranot je jednostavno pozvao dr. Željka Čulinu, ravnatelja Opće bolnice Zadar i druge članove uprave da posjete njihove podružnice i uvjere se na terenu kako stvari funkcioniraju.
Zašto ste odlučili dovesti Marin Med u Zadar?
– Naša djelatnost usko je vezana uz kruzing turizam, mi pružamo zdravstvene usluge svim kruzing kompanijama koje plove na Jadranu i mi jednostavno pratimo njihovu rutu. Oni u svakoj luci trebaju mogućnost zdravstvene usluge jer se tu radi o nekoliko tisuća ljudi na brodu i statistički je jasno da se svakog dana barem nekome od njih zatreba liječnik. To nam je uži fokus, no usmjereni smo zapravo na sve turiste, odnosno strance.
Shlomi Ranot, vlasnik poliklinike Marin Med i sam se na licu se mjesta uvjerio da u zadarskoj bolnici ne postoji praksa, a ni partnerstvo o uzajamnom interesu i suradnji. On je kao turist s uhoboljom stigao pred vrata bolnice odakle su ga djelatnici na ulazu u Polikliniku u kojoj se na prvom katu nalazi Marin Med uputili na javnu turističku ambulantu koja se finacira novcem poreznih obveznika. Ponuđen mu je i Hitni bolnički prijem uz savjet da se pripremi na višesatno čekanje. Takvi pacijenti trebali bi se prema dogovoru o suradnji slati u Marin Med jer su oni jamstvo da će Bolnica svoje usluge naplatiti po dalako većim iznosima nego što će to isto biti plaćeno od HZZO-a. Čišćenje uha, primjerice košta 40 kuna – koliko i kava na Stradunu, dodaje ravnatelj Marin Meda u Dubrovniku, dr. Rikard Lenz.
Izraelac Ranot sa svojih 72 godine i velikim menadžerskim iskustvom, vjeruje da su uzroci takvog ponašanja u manjku informacija o radu njegove poliklinike.
_1661858945.jpg)
Što je vaša specijalnost, odnosno zašto bi se ti putnici i turisti obratili baš Vama?
– Usluga treba biti brza jer brod dolazi i odlazi isti dan, a ni turist ne želi potrošiti cijeli dan u bolnici pa čak i ako je takva usluga jeftinija. Mi zato pružamo brzu uslugu, pacijent ima uz sebe osobu koja će ga voditi kroz cijeli proces, nekoga tko zna strani jezik i na kraju će dobiti izvještaj na engleskom koji će moći priložiti svojoj osiguravajućoj kući. Na kraju krajeva, naše je poslovanje transparentno, turistima se jasno predstave mogućnosti, hoće li prilagođenu uslugu preko nas ili direktno s bolnicom. Morate znati da danas svi koji putuju imaju putno osiguranje, dakle račun neće platiti turist, već će ga pokriti njegovo osiguranje. A mi imamo infrastrukturu i pravnu podršku s kojom se možemo naplatiti od osiguranja za razliku od HZZO-a koji uspije naplatiti tek manje od 50% svih izdanih računa.
Što Bolnica ima od suradnje s Poliklinikom Marin Med?
– Bolnica ima određen budžet koji dolazi od HZZO-a koji se u pravilu ne mijenja, a morate imati na umu da se u Zadru ljeti broj ljudi u gradu poveća i više od tri puta. Proračun koji ima bolnica je u pravilu određen prema broju stanovnika i sada imate situaciju da se u ljetnim mjesecima veliki dio tih sredstava troši na liječenje turista. Jasno da će bolnica ispostaviti račun HZZO-u, ali radi se o tome da neće dobiti novac na račun već će se povećati dug, a druga stvar je da cjenik HZZO-a ne prati tržište, bolnicu usluga košta više nego što je ona određena cjenikom. To je rupa bez dna. Vratit ću se ponovno na primjer magnetske, HZZO naplaćuje tu uslugu oko 740 kuna, ali ako isti pacijent dođe preko nas na magnetsku, mi ćemo platiti bolnici 2,300 kuna, dakle to je cijena za isti posao, isti liječnik, isti uređaj. To je za proračun bolnice 2 do 3 milijuna eura više u proračun svake godine i to je novac koji uprava može rasporediti gdje smatra da je potrebno, s ovim novcem može slati liječnike na dodatna usavršavanja i specijalizacije.
Što je s interesima lokanog stanovništva u odnosu privatne poliklinike u Poliklinici zadarske bolnice?
– Nekakav prigovor koji smo čuli od ljudi jest da će privatna poliklinika crpiti resurse lokalnog stanovništva. Prvo, mi zbrinjavamo stanja koja je potrebno odmah riješiti, dakle neće turist doći kod nas i uzeti mjesto nekome iz Zadra tko čeka magnetsku rezonancu, to je druga dijagnostika i drugi sektor. Istovremeno, red na Hitnom bolničkom prijemu bit će manji i lokano će stanovništvo doći brže na red ako smo mi ti koji ćemo zbrinuti strance. Također, bolnica će kroz dodatnu zaradu moći uložiti u svoje liječnike, lijekove i opremu kako bi u konačnici upravo lokalnom stanovništvu pružila bolju uslugu, poručio je vlasnik Marin Med poliklinike.
