ZADAR- Društveni značaj neplaćenog rad i rodni jaz teme su današnjeg razgovora Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova kojeg vodi Suzana Jakovac.
Docentica dr. Valerija Barada, kojoj je područje sociološkog zanimanja rodna politika, ukazala je na to kako ženski rad nije vrednovan zbog socijalnih odnosa u društvu koje je patrijarhalno. Ženski rad je presudan za održavanje obitelji i zajednice, ali kako platiti ženu koja skrbi za članove obitelji, bavi se kućanskim poslovima, a primjećuje se jedino kad nije napravljen.
Jedno od istraživanje je pokazalo kako žene koje proizvode hranu u ruralnim sredinama ili se bave turizmom, i one same misle kako to rade za obitelj, a novac u obitelj donosi samo muškarac, navele je dr. Barada.
Muškarci imaju više novca, pa samim time i veću moć u odlučivanja kada se dogovora podjela poslova unutar obitelji, odnosno partnerskog odnosa.
Rodni jaz u plaćama sektora zdravstva i financija, u kojem je najviše žena, najbolji je pokazatelj neravnopravnosti spolova. Istraživanje udruge CESI iznijela je politologinja Maja Gregorić. Ona je ustvrdila kako nema inicijative da se to promijeni osim u nacionalnog strategiji za ravnopravnost spolova kojoj ističe rok.
Istraživanja u Hrvatskoj pokazala su kako je u EU najveći rodni jaz u plaćama kod žena u zdravstvu. Potvrdio je i Eurostat kako žene primaju 74.1 posto plaće muškarac, jer je najviše žena među medicinskim sestrama. Mimo statistike doznaje se od sindikata, kako se njima ne plaća prekovremeni rad koji iznosi 15 sati, a kako taj novac odlazi na plaćenje dežurtva liječnicima. Pa kada su oni i ravnopravni s plaćama onda žena specijalist dobiva manje novaca za vrijeme kada postaje majka i preuzima tu društvenu ulogu.
U financijskom sektoru taj jaz je nešto manji, a prema europskoj statistici i najmanji. Ali to je zato što su iz financijskog sektora isključena plaćanja nekih poslova (servisnog tipa), pa je statistika stala na stranu plaća ženama. Međutim, žene su rijetko voditelji, direktori, pročelnici, menadžeri, a kada jesu onda su dosegnule „stakleni strop” ustvrdila je Maja Gregorić.
