Prema do sada dostupnim podacima iz imovinskih kartica državnih dužnosnika, direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić premašio je plaću premijera Andreja Plenkovića kojem je prošlog tjedna servirao falšeg milijuntog putnika za dobrodošlicu. Klišmanić u novom mandatu, od 20. srpnja ima upisanu neto plaću od 26.708 kuna, dok je u bruto iznosu to 41.579 kuna koliko mu se uplaćuje.
Klišmanić je i s donedavnom plaćom od 22.662 kune neto imao veću plaću od Plenkovića koja je do početka ove godine iznosila 22.148 kuna.
Plenkovićeva neto plaća u iznosu od 23.157 kuna od početka ove godine, premašila je plaću gradonačelnika Branka Dukića, koja je ostala 22.260 u neto iznosu. Njemu se približio dojučerašnji pročelnik Ureda gradonačelnika Neven Klarin koji kao član Uprave HŽ – održavanje vlakova ima plaću od 20 608 kuna.
Među zadarskim kapitalcima u javnom sektoru je i ravnatelj Lučke uprave Zadar s plaćom koja je bila na razini ili malo veća od premijerske. Iako još nije objavljena imovinska kartica Želja Kneževića koji je bio i protukandidat na natječaju za direktora Zračne luke, njegova plaća će sigurno biti 20-ak tisuća kuna, ovisno o olakšicama.
Župan Božidar Longin ima neto plaću od 18 071 kuna
Iz Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa dobili smo informaciju o stanju s imovinskim karticama novih državnih dužnosnika, među kojima su i direktori općinskih poduzeća.
“Trenutno je u postupku administrativne provjere oko 50 do 75 podnesenih imovinskih kartica novih obveznika Zakona o sprječavanju sukoba interesa, koje trebaju proći administrativnu provjeru nakon koje će, ako budu odobrene, biti i objavljene na internetskoj stranici Povjerenstva.
Ujedno, trenutno postoji oko 100-130 novih obveznika koji su postali obveznici novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Rok za podnošenje prijave je bio do 19.05.2022.g.
Ističemo da, sukladno iznimci propisanoj člankom 14. stavkom 2. Zakon o sprječavanju sukoba interesa, obveznika koji prvi put podnosi imovinsku karticu povodom prvog stupanja na dužnost, Povjerenstvo prije pokretanja postupka mora pisanim putem pozvati da ispuni imovinsku karticu u daljnjem roku ne duljem od 15 dana.
S obzirom da je u gore navedenom roku imovinsku karticu nije podnijelo oko 500-550 novih obveznika zakona, Povjerenstvo je sukcesivno pozivalo obveznike pisanim putem”, navodi se u informaciji koju smo dobili od Majde Uzelac, predsjednice ureda Povjerenstva.
Na novinarski upit o posljedicama nepodnošenja imovinske kartice, dobili smo odgovor da ako se obveznik ne odazove njihovu pozivu, onda se može pokrenuti postupak protiv obveznika.
A moguća kazna je opomena ili novčana sankcija u iznosu od 4.000 do 40.000 kuna.
