Fleksibilizacija zapošljavanja i otpuštanja – za što se zalažu poslodavci – zasad, nije u planu. U Banskim dvorima, naime, smatraju kako fleksibilizacija nije potrebna te kao krunski argument svojoj tezi iznose podatke o otpuštanjima i zatvorenim radnim mjestima posljednjih godina.
‘Ne može biti fleksibilnije od toga da poslodavac, prema potrebi, unajmi radnika na samo jedan dan. S druge strane, tim zahvatom, omogućeno je da radnik za svoj posao, osim plaće, odnosno dnevnice, dobije i plaćene doprinose. Svatko dobiva svoje i mislim da je to dobar način suzbijanja rada na crno. No, model koji smo uveli morat ćemo pratiti i analizirati. Postoji mogućnost da se s poljoprivrede on proširi na još neke djelatnosti: primjerice, na dostavljače, čistače, određene vrste sezonskih i povremenih poslova’, izjavio je sugovornik blizak Vladi za Jutarnji list.
‘Kao što smo već najavili, do kraja sljedeće godine ići ćemo s izmjenama Zakona o radu. Već ove jeseni započet ćemo široku javnu raspravu u kojoj želimo prikupiti što više prijedloga za izmjene i poboljšanja Zakona o radu. Kad završi ta javna rasprava, znat ćemo i detalje o izmjenama Zakona o radu’, pojasnio je ministar rada Mirando Mrsić, ne želeći špekulirati o tome što bi se sve u noveli ZOR-a mogli mijenjati.
Prema zasad neslužbenim informacijama, uvodi se mogućnost part time zapošljavanja, i to tako da poslodavac koji zaposli radnika na, primjerice, četiri sata, plaća doprinose samo za taj dio radnoga vremena. Radnici koji će biti zaposleni na pola radnog vremena, trećinu ili četvrtinu, imat će mogućnost ‘prikupljanja satnice’, odnosno rada za više poslodavaca kako bi u konačnici zarađivali, i ništa manje bitno dobivali uplate doprinosa, kao da rade klasično puno radno vrijeme kod jednoga poslodavca. To znači da bi četiri manje tvrtke mogle bi zaposliti, primjerice, jednu čistačicu, i svaki od njih plaćao bi četvrtinu plaće, doprinosa i poreza.
