Ukoliko je kvalitetan i redovito održavan, klima-uređaj zaista zna biti spas od nepodnošljivih vrućina, jer osim što hladi, pročišćava zrak, smanjuje vlažnost i uklanja neugodne mirise. Ipak, klima-uređaji često sa sobom nose i određene opasnosti, koje najčešće nastaju zbog neracionalnog namještanja temperature i nepravilnog održavanja samog uređaja.
Razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bi trebala biti veća od pet ili šest stupnjeva, a klima-uređaj bi trebalo čistiti i dezinficirati barem dva puta godišnje. To je zbog toga što se u cijelom uređaju, a ne samo u filtru, skuplja prljavština, gljivice i bakterije, koje mogu prouzrokovati više bolesti.
Sindrom bolesne zgrade
Uglavnom je riječ o različitim vrstama infekcija dišnog sustava (virusne upale pluća i bronhitis), iritacijama sluznice očiju, nosa i grla, kašlju, jakim glavoboljama, umoru i manjku koncentracije. Svi ovi simptomi zajedno nazivaju se ‘sindrom bolesne zgrade’.
Najopasnija bakterija koja se može naći u klima-uređaju je legionela, koja uzrokuje legionarsku bolest. Riječ je o vrsti upale pluća, a razvija se u vremenu od dva do 10 dana nakon što se udahne ova bakterija. Bolest počinje slabošću, pospanošću, glavoboljom i povišenom tjelesnom temperaturom, a može se javiti proljev i suhi kašalj.
Većem riziku od bolesti izloženi su kronični bolesnici, ljudi s oslabljenim imunitetom, pušači i alkoholičari. Kako biste izbjegli te opasnosti, zatražite stručnu pomoć servisera klima-uređaja, koji će ga očistiti na pravi način, a kod nekih uređaja sami možete oprati filtre u vodi svakih 15-ak dana.
U neodržavanim klima-uređajima mogu se nakupljati gljivice, prašina, prljavština životinjskog i biljnog podrijetla, a sve to može znatno naštetiti ljudima koji pate od alergija i potaknuti napadaje astme.
Razlika u temperaturi ne veća od osam stupnjeva
Posebno je važno obratiti pozornost i na temperaturu u prostorijama u kojima najčešće borave djeca, jer prehladan zrak može pridonijeti pojavi upale uha. Ako je temperatura u sobi preniska, tijelo će doživjeti temperaturni šok kad napusti prostoriju, što je posebno opasno kad su u pitanju djeca, stariji ljudi i kronični bolesnici, koji su podložniji toplinskom udaru. Razlike u temperaturi veće od osam stupnjeva opterećuju krvne žile i srce.
Najčešće reakcije na neprirodnu hladnoću klimatiziranih prostorija su curenje iz nosa, kašalj i drugi simptomi nalik gripi, kao i curenje krvi iz nosa zbog isušivanja sluznice. Ako vas muče kronični bolovi u kostima i zglobovima, boravak u klimatiziranim prostorijama dodatno vam može pogoršati tegobe.
Zbog suhog zraka koža postaje dehidrirana, a to pogoršava stanje onima koji pate od ekcema i drugih kožnih bolesti.
