Jednoglasan zaključak jučerašnjeg okruglog stola o čitanju bio je kako se u Hrvatskoj malo čita, posebno djela domaćih autora, te kako je potrebno poticati čitanje.
Sudionici okruglog stola „Što i kako čitamo danas”: Srećko Jelušić, Sanja Knežević, Dubravka Oraić Tolić, Mirko Petrić i Nives Tomašević govorili su o tome zašto i što čitaju, osvrnuli su se na situaciju na našem i svjetskom tržištu knjiga, a poseban naglasak stavljen je na nove medije.
– Za mene je čitanje najvažnija proizvodnja samog sebe. Knjige su me napravile ovakvog kakav jesam. Poslije ljubavi to je najjača ljudska aktivnost, kazao je Srećko Jelušić. Nives Tomašević kazala je kako ne može napraviti razliku između čitanja znanstvenih i drugih knjiga.
– Čitanje mi je sve. Čitanje me vodi u djetinjstvo. Imala sam priliku biti uz velike autore. Kad imam imalo slobodnog vremena opet bježim u neku knjigu, kazala je Tomašević prisjetivši se kako je čitati naučila s pet godina. Iznijela je zanimljiv podatak kako samo šest minuta čitanja dnevno donosi odlično opuštanje, čak više negoli šetnja.
Dubravka Oraić Tolić govorila je o samom čitanju, predstavivši načine čitanja, te je pritom istaknula kako je važno odabrati što je najvažnije.
Kad je riječ o utjecaju različitih medija na čitanje, prof. Jelušić je istaknuo kako medij izravno utječe na razvoj našeg mozga. Primjerice, naveo je, pokazalo se kako je Freudeov razvoj promijenio nakon što je počeo pisati na pisaćoj mašini.
– Mediji izravno utječu na naš razvoj. Također, važni su specifična sredina i specifično vrijeme, kazao je Jelušić.
Mirko Petrić kazao je kako ne voli romane, te nije nijedan pročitao posljednjih 20-ak godina. Ono što preferira je esej.
– Bez obzira što čitamo, čitajmo.
Kad je riječ o lektirama Sanja Knežević je istaknula kako je potrebno promijeniti pristup. Ona osobno zagovara da se uvijek prvo pročita izvorni tekst, a tek naknadno uvodni i zaključni dio.
– Lektira je jedna dragocjena obaveza, kazala je Knežević.
Nives Tomašević istaknula je, kao jedan od problema, zasićenost tržišta, te potrebu čitanja domaćih autora. Pritom je napomenula kako je u prošloj godfini u Hrvatskoj tiskano 7600 naslova, od toga 25 hrvatskih romana. Istaknula je kako vlada pomama za stranim autorima, dok se domaći zanemaruju.
– Čitajući naše autore mi čuvamo i naš identitet. Čitajmo hrvatsko, poručila je Tomašević.
Okrugli stol održan je na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru jučer je, u sklopu ovogodišnjeg Zadar čita
