U nastavku suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu svjedoči njegov nekadašnji prijatelj, a sada ključni svjedok USKOK-a Robert Ježić.
Opisujući svoj odnos sa Sanaderom, Ježić je rekao da su se upoznali 2001. godine u stranci, a od 2009. postali veoma bliski. Na pitanje tužitelja Ježić je rekao da je Sanader te godine tražio da mu učini uslugu – da mu preko njegove tvrtke omogući organizirati primitak od 10 milijuna eura od MOL-a za savjetničke usluge. Rekao je da je pristao ne razmišljajući o posljedicama te odluke. Sanader je bio najvažnija osoba u Hrvatskoj i nije ga se moglo odbiti, istakno je Ježić.
Dalje je svjedočio kako su u Zürichu potpisani ugovori između Xenoplasta i dvije ciparske tvrtke za konzultantske usluge na iznose koji su dogovoreni s osobom koja je predstavljala MOL, a nekoliko dana poslije stigla je i prva uplata od pet milijuna eura s računa tih ciparskih tvrtki.
Ježić je rekao i kako je Sanader bio nezadovoljan kad mu je rekao da toliki iznos novca ne može odmah podignuti. Pokušao sam mu objasniti da je to danas vrlo rigorozno te da je komplicirano podignuti iznos od 10.000 eura, a kamoli od pet milijuna, rekao je.
Novac (5 milijuna eura) na računu Xenoplasta prošao je revizije i sve porezne kontrole. Xenoplast je dao kredit DIOKI-ju i novac je i dalje na tom računu. Kad dobijem preciznu uputu kako i kome treba vratiti novac, vratit ću novac Hrvatskoj, kazao je Ježić.
Nakon što je Sanader napustio premijersku funkciju Ježić je htio prekinuti dogovor koji ima s njim. Drugi dio isplate od 10 milijuna eura trebao je ići preko tvrtke Sanaderova brata Flavia.
Ježić kaže da je tek iz medija saznao pozadinu novca kojim je baratao, iako je u međuvremenu nekoliko puta bio u društvu bivšeg premijera i MOL-ovog čelnika Zsolta Hernadija.
Ježić, bivši vlasnik Diokija i riječkog Novog lista, u istrazi je svjedočio da je dio MOL-ova mita Sanaderu isplaćen preko njegovih švicarskih tvrtki. No Sanaderovi odvjetnici više su puta isticali da je, tereteći bivšeg premijera, Ježić želio poboljšati svoj položaj u nizu drugih istraga u kojima ga se tereti za teška kaznena djela.
Ježićeve tvrdnje odbacuje i MOL, a mađarsko državno odvjetništvo početkom godine obustavilo je istragu protiv predsjednika uprave te tvrtke Zslolta Hernadija koji je prema tvrdnjama hrvatskog tužiteljstva Sanadera podmitio s 10 milijuna eura kako bi svojoj tvrtki osigurao prevlast u Ini.
Prije nego što je obustavilo istragu, mađarsko je tužiteljstvo u nekoliko navrata odbilo zahtjev hrvatskoga Državnog odvjetništva da ispita Hernadija, pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.
Sanader je optužen za ratno profiterstvo jer je sredinom 90-ih, dok je bio zamjenik ministra vanjskih poslova, od Hypo banke primio 3,6 milijuna kuna provizije od 140 milijuna šilinga kredita koji je Hrvatska dobila od te austrijske banke.
Bivši čelnik Hypo banke prošlog je tjedna u svjedočenju detaljno govorio o Eugenu Laxi, kojemu je navodno isplaćena provizija, iako se u prijašnjim svjedočenjima te osobe nije mogao sjetiti. Tužiteljstvo tvrdi da je Hypo banka Laxi 1995. isplatila milijunske provizije, a njegovo se ime navodno nalazi i na isplatnicama za novac koji je primio Sanader. USKOK je navodio kako je grafološkim vještačenjem utvrđeno da to nije Laxin potpis, no on je u međuvremenu preminuo. Kulterer je tada zamolio sud da se njegovo svjedočenje odgodi zbog hitnih poslova u Beču.
