Svjetska banka poručila je novoj Vladi da najprije treba razmisliti o smanjenju privilegiranih mirovina koje u Hrvatskoj dobiva čak 177 tisuća ljudi. Objavili su prosječnu visinu tih mirovina te u kojem su postotku one više ili niže od prosječne hrvatske plaće koja iznosi oko 5.450 kuna.
Hrvatska treba nastaviti reformu mirovinskog sustava, a na prvome mjestu razmisliti o smanjenju tzv. povlaštenih mirovina, koje ljude odvraćaju od radne aktivnosti, poručila je prošlog tjedna Svjetska banka novoj Vladi. Reforma je, kaže, jedan od načina za smanjenje rastućeg manjka u državnom proračunu.
Najviše za branitelje
Svjetska je banka objavila popis svih 13 skupina građana u Hrvatskoj koji su mirovine dobili prema posebnim, povlaštenim uvjetima, a ukupno ih ima 177 tisuća, prema stanju iz prosinca 2010. godine.
Najviše povlaštenih umirovljenika dolazi iz bivše JNA, njih gotovo 107 tisuća. Najviše novca, međutim, odvaja se za gotovo 70 tisuća mirovina hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, jer su one razmjerno visoke, gotovo iste kao prosječna plaća. No, najveće iznose primaju saborski zastupnici i članovi Hrvatske akademije znanosti. Njih je malo, ali mirovine su im od prosječne plaće veće za 65, odnosno 46 posto. Svjetska je banka kritična prema prevelikom udjelu povlaštenih mirovina, a najkritičnija je upravo prema penzijama državnih dužnosnika i članova HAZU, piše Novi list.
Neopravdane beneficije
“Nema jasnog opravdanja za privilegirane mirovinske beneficije za zastupnike Sabora, dužnosnike Vlade, ustavne suce i akademike. Njihovi poslovi nisu toliko riskantni da bi zahtijevali prijevremeno umirovljenje. Njihove natprosječne plaće ionako im omogućuju natprosječne mirovine”, primjećuje Banka u dokumentu koji se bavi mogućnostima za reformu hrvatskog mirovinskog sustava.
Podsjetimo, Kukuriku koalicija najavila je prije izbora da će ukinuti povlaštene mirovine za državne dužnosnike. Najavila je, također, da ostale mirovine i socijalna davanja neće smanjivati. No, novu Vladu pritišću da državni proračun, koji sada iznosi 122 milijarde kuna, iduće godine skreše za pet do devet milijarda. Što će nova Vlada učiniti, vidjet će se početkom iduće godine kad objavi prijedlog proračuna.
