Akcija mladih…
NEZAPOSLENOST
Danas u Dalmaciji živi petina stanovništva Hrvatske (868.270 ljudi, ili 19,5 posto ukupnog broja stanovnika. Zadarska županija je 2000. imala prosječno 15.478 nezaposlenih, a u prvih jedanaest mjeseci ove godine 10.597 ljudi. Šibensko-kninska je prije punog desetljeća imala 13.171 nezaposlenog, a ove godine prosječno 7680 kaže statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Međutim, ovogodišnje su statistike nezaposlenosti nešto lošije nego lanjske te one iz 2008., što znači da smo, generalno uzevši, nešto bolje, ali ako gledamo zadnjih nekoliko godina, opet smo – na dobro poznatom putu prema dolje! Dalmacija je ostala praktično bez tekstilne industrije, gasi se sva prerađivačka industrija, i ne znam čemu se možemo nadati. 3960kuna iznosi prosječna neto plaća u Zadarskoj županiji a 3756kuna iznosi prosječna plaća u Šibensko-kninskoj županiji .Izgleda da nam je namjenjena gotovo samo turistička privreda i ekološki čista regija, a samo na to se ne može osloniti. Turizam ima relativno kratku sezonu i neprekidno sve jaču konkurenciju novih jeftinijih destinacija, što dodatno prisiljava vlasnike objekata na maksimalnu racionalizaciju. A kako glavninu prehrambene robe uvozimo, onda nam preostaje samo pruzanje sezonske jeftine niže kvalificirane radne snage. Glavne uzroke nezaposlenosti mozemo pronaći u NEMORALU OSOBA, ELITA I LOBIJA; a ne u ratu ili (nekim globalnim zakonitostima) globalnoj krizi. Posljedice nezaposlenosti :
-siromastvo i socijalna isključenost,
-demografska kriza,
-neslužbeno gospodarstvo,
-psihosocijalne posljedice.
REGIONALIZACIJA
Tri vodeća gravitacijska žarišta Jadranske Hrvatske trebalo bi vrednovati na pravi način – da okupe NUTS 3 regije: riječku, zadarsku i splitsku. Riječka bi tada prešla 500.000 stanovnika i bila bi optimalna NUTS 3 regija. Zadarska bi mogla potencijalno imati oko 330.000 stanovnika, a splitska bi imala oko 580.000 stanovnika. Rijeka, Split i Zadar danas se, po svom funkcionalnom i gravitacijskom značenju, ističu u ovom prostru, jer jedino ta tri grada imaju funkcionalno, odnosno gravitacijsko značenje koje seže i izvan županijskih okvira.To se vidi po funkcijama i značenju od regionalne bolnice, Sveučilišta, ingerencija sudova, važnosti banaka, trgovačkih centara, preko policije do različitih upravnih tijela i ustanova, prometnog i gospodarskog značenja, pri čemu se čitav sjevernodalmatinski i lički prostor sve više vezuje uz Zadar. Teritorijalna organizacija na desetak regija NUTS 3 razine bila bi optimalan model kojim bi bio zajamčen ravnomjeran razvitak Hrvatske. Zadarska županija ne spada, doduše, u one koje bi izostanak odgovarajuće regionalizacije na NUTS3 razini mogao diskvalificirati pri natječajima za sredstva europskih fondova.Zadarska županija prema novom popisu stanovništva ima preko 170.000 stanovnika, ima funkcionalno i demografski značajno središte s preko 70.000 stanovnika, i zadovoljava kriterije NUTS3 regije, a dosadašnje iskustvo pokazuje da ima i odgovarajuće gospodarstvo i logistiku koji to mogu iznjedriti. NUTS3 regije imaju od 150.000 do 800.000 stanovnika.
PRIJEDLOG UŠTEDE
Zaista se veliki iznosi izdvajaju za jedinice lokalne samouprave. Iako u Zakonu i statutima lokalnih jedinica stoji da “članovi Vijeća dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću”, ipak svi koriste zakonsku mogućnost da mogu primati naknade, koje se za općinske, gradske i županijske vijećnike, te predsjednike tijela, kreću od 1000 do čak 7000 kuna! Ti dalmatinski “skupštinari” u jednome mandatu uprihode stotine milijuna kuna, iako im je jedina dužnost biti nekoliko sati mjesečno u lokalnom parlamentu i dizati ruku po naputku stranke, a svi imaju redovne, u većini slučajeva, jako dobro plaćene poslove. Broj tih općina i gradova, ako bi netko gledao sa strane, svjedoči o decentraliziranoj zemlji, ali to nije istina jer općine imaju najviše ovlasti na komunalnom planu, a ne u složenijim poslovima. Na žalost, također je istina da lokalni čelnici, kao i vijećnici, žele taj posao jer im donosi novac i zaradu, a budući da se većina općina ne može samostalno financirati, većina novca dolazi iz državnog proračuna.Što bi Dalmacija mogla s milijardu i pol kuna, koliko su potrošile općine u proteklih 10 godina na svoje plaće i naknade?Deset domova za umirovljenike kapaciteta 150 osoba, najviše razine, Deset osnovnih škola, sa sportskom dvoranom, ukupne površine oko 4000 četvornih metara, za 200 učenika. Dvanaest vrtića svaki za 120 djece i svaki ukupne površine 4000 četvornih metara, s igralištem.Tri bolnice, svaka površine 10.000 četvornih metara.
Zalažemo se također za profesionalizaciju političara; zabrana političarima djelovati u poduzećima, te obiteljskim firmama političara sudjelovati u državnim poslovima, znači jedino što političar mora je zaraditi plaću radeći za boljitak svoje države.
I za kraj danasnjeg izlaganja željeli bismo napomenuti da elementarna logika nalaze da mladi imaju predstavnika u parlamentu.
