Jadransku su obalu ovoga ljeta preplavila voćna piva, izreklamirana do besvijesti. Za to je vrijeme Stipe Perica iz Lepura u zadarskom zaleđu, u tišini i daleko od medijske buke pravio – voćno vino!
Točnije vino od višnje maraške koje sve više postaje pravi vinski i gurmanski hit. Gusto, alkoholno, preplavljeno neodoljivim aromama maraške s blagim kiselkastim notama autohotone višnje iz zadarskog kraja, Stipino je maraškino vino izuzetne tamnocrvene boje i baš pravo vino. Nije to alkoholizirani sok ili sirup maraške, već vino sa svim vinskim odlikama.
Za razliku od svih ostalih vlasnika marašnjaka koji svoje višnje daju u otkup zadarskoj tvornici Maraska ili drugim prerađivačima, Stipe je od svojih 500 stabala maraški koliko ih ima u Lepuru napravio vino, i to nastavio činiti već treću godinu zaredom.
– Došao sam na tu ideju kad se jedne godine otkup maraški po kilogramu počeo plaćati samo tri kune.
Neki su tada počeli pilati svoja stabla maraški, a meni je jedan rođak vinar tada rekao: nemoj ih bacati, pokušaj vino raditi, šteta je da propadne 500 stabala. I tako je počelo, prije tri godine napravio sam prvo vino maraške i od tada do sada radim ga svake godine prema usavršenom postupku – kaže Perica.
Procedura je vrlo osjetljiva i treba je izvesti vrlo pažljivo ako se želi dobiti prava višnjina “kapljica”.
Maraške se moraju ručno brati, to je najbolje, a ako se bere strojno trešnjom stabala, potrebno ih je obvezno oprati kako bi se uklonile nepoželjne gljivice koje nastaju u padu višnje na tlo.
Meljava se ne provodi kao kod grožđa, već se iz plodova finim presanjem cijedi višnjin sok. Razlog je taj što ne smije pukniti koštica čija je unutrašnjost gorka, već mora ostati sačuvana, a iz višnje se koristi samo sok.
– Zbog toga sam nabavio jedan stroj za presu s gumenim tiskovima. Sve se treba obaviti odmah nakon berbe da se višnje ne upale i ne ukisele. Tako iscijeđene već u maštelu imaju slador od 17,5 do 18,5 gradi.
Nakon dodavanja zaštitnih sredstava kao i kod vina, počnu kuhati najmanje 20 do 25 dana. Nakon toga se otoči u posude od rostfraja gdje leže još desetak dana i onda opet otoče.
Okus je kao vino, trpko. Može se dobiti i slađe, ali ja ne dodajem šećer već se oslanjam na prirodne šećere maraške jer na taj način sačuvam njezinu izvornu aromu – otkriva Perica tajne maraškina vina.
Od četiri tone maraške dobije oko 580 litara vina koje prodaje ljubiteljima maraškina vina kojih je svake godine sve više, ali i vinarima kojima služi za kupažu, odnosno poboljšanje okusa i boje vlastitog vina.
Zadovoljan je interesom i ne može ga proizvesti u dovoljnim količinama iako litra maraškina vina stoji 50 kuna. Što i ne čudi s obzirom na to da ovo vino ima i ljekovite učinke: snižava krvni tlak, čisti organizam, pomaže kod slabokrvnosti i – jača potenciju.
– Zbog toga ga još zovu i muško vino, jer pomaže kod “onih stvari” – smije se Perica. Tajna je u ljekovitim svojstvima višnje maraške koje u vinu sa udjelom alkohola od 11,8 dolaze do punog izražaja.
Dogodine namjerava proširiti proizvodnju, a sve je to do sada radio bez državnih poticaja. Možda je u proizvodnji maraškinog vina rješenje u obnovi te posustale kulture koja zbog svojih svojstava predstavlja pravo bogatstvo zadarskog kraja. Prirodna viagra, još u obliku vina. Pa tko bi tomu odolio?
– On je za mene doznao preko svoga sina koji se pojavio i uzeo nešto maraškinog vina. Svidjelo mu se – nevoljko će Perica o svom poznatom kupcu.
