Iz tiska je izašla, a sljedećeg tjedna će biti predstavljena knjiga Aleksandra Stipčevića “Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa”
Aleksandar Stipčević rođen je u Arbanasima kraj Zadra. U Zadru je polazio osnovnu i srednju školu, a 1954. diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kraće je vrijeme radio u Arheološkom muzeju u Zadru i u Institutu za historijske nauke, također u Zadru. Od 1957. radi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na mjestu načelnika za tiskane knjige. Od 1974. do 1983. ravnatelj je Knjižnice JAZU (kasnije HAZU), a potkraj 1983. prelazi u Jugoslavenski leksikografski zavod, gdje je postavljen za glavnog urednika Hrvatskoga biografskog leksikona. Godine 1987. prelazi na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje obnaša dužnost šefa Katedre za bibliotekarstvo, a potom (1992. – 1995.) i pročelnika Odsjeka za informacijske znanosti. Umirovljen je u zvanju redovitog profesora 1997. Obnašao je niz odgovornih dužnosti u Hrvatskom knjižničarskom društvu.
Napisao je brojne članke (više od 230) u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima, kao i više knjiga. Ova najnovija na gotovo 450 stranica, kroz tri velika poglavlja, donosi iscrpan opis života i običaja Arbanasa.
Prvo poglavlje govori o životu i običajima zadarskih Arbanasa. Tu nam autor iscrpno progovara o, primjerice, životu i običajima u obitelji, glazbi i plesu, športu, karnevalu, kao i o govoru zadarskih Arbanasa.
U drugom poglavlju je riječ o pučkim vjerovanjima, pa se tu govori o pokojnicima, groblju, raznim životinjama i svijetu mrtvih, kao i o egzorcizmu, zavjetnim darovima, ili, pak, nekim simbolizmima.
Treće poglavlje, najkraće, govori o narodnoj književnosti, donoseći pregled pjesama, od vjerskih, preko svatovskih do ratničkih. Također, tu su i neke priče, anegdote i priče o životu, kao i mudre izreke.
Radoslav Katičić u predgovoru ističe kako “čitatelj mora biti svjestan da je uzeo u ruke i rasklopio sasvim osobitu knjigu”. Katičić napominje kako autor i ova knjiga zauzimaju u našoj bibliografiji sasvim posebno mjesto.
“Autor, arheolog po studiju i izobrazbi, mnogostruko je potvrđen svojom fundamentalnom višesveščanom ‘Ilirskom bibliografijom’ i sintetičkim djelima o starim Ilirima te pojedinim važnim temama vezanim uz njih. Kao prokušani bibliotekar objavio je i temeljna djela o povijesti knjige. Jako nas je svime time već obogatio. Hrvatska bibliografija bila bi bez njega osjetljivo siromašnija. A sada se, pod starost, vrlo ozbiljno okrenuo svojim najvlastitijim, obiteljskim i rodovskim, korijenima.
Aleksandar Stipčević rodom je iz Arbanasa kod Zadra, nekad prigradskog sela, a danas već predgrađa toga grada. Rodio se je i odrastao kao Arbanas, i sam je autentičan predstavnik tradicije o kojoj u ovoj knjizi piše. Godinama se bio u tišini posvetio njezinu istraživanju, skupljanju obavijesti od vjerodostojnih kazivača, kojima je on imao bolji i pouzdaniji pristup nego mnogi drugi. Bili su mještani, susjedi, obiteljski prijatelji, rođaci. Imali su u njega potpuno povjerenje. Kao prokušan znanstvenik i pisac na području humanističkih struka on nam sada podastire rezultate toga svojeg temeljitog istraživanja.”, zapisao je radoslav Katičić u predgovoru.
A ostatak, sve detalje vezane uz knjigu saznajte u utorak u Gradskoj knjižnici u 19 sati. Nakon pozdravne riječi gospodina Božidara Kalmete o knjizi će govoriti prof. dr. sc. Marjan Diklić, prof. dr. sc. Josip Lisac i autor. Predstavljanje će moderirati ravnatelj Gradske knjižnice Zadar mr. sc. Ivan Pehar. Bit će upriličen prigodan program, a knjigu će se moći nabaviti uz popust.
