Njihovo nas zujanje usred noći izluđuje, a svrbež nakon uboda nerijetko dovodi do “ludila”. Riječ je dakako o dosadnim – komarcima. Kako se boriti protiv malih napasti i zaštiti od uboda?
Odgovor smo potražili kod mr. sc. Nikole Benića, prim. dr. med. – voditelja Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, piše portal Ordinacija.hr
Zašto se nakon uboda komarca imamo potrebu stalno češkati?
Prilikom uboda ženka komarca izlučuje slinu koja sadrži proteine koji sprečavaju zgrušavanje krvi i omogućuju joj brzo hranjenje, a da to žrtva u pravilu niti ne osjeti. Nakon što se ženka komarca nahranila, nastaje imuni odgovor na strane bjelančevine na mjestu uboda pa nastaje lagani otok, crvenilo kože i osjet svrbeža. Na taj način nas vlastito tijelo upozorava na prisutnost komaraca koji mogu prenijeti bolesti.
Jesu li komarci prijenosnici nekih opasnih bolesti?
Komarci su najvažniji prijenosnici bolesti. Bolesti koje mogu prenositi uključuju malariju, žutu groznicu, dengue vrućicu, virus zapadnog Nila koji izaziva upalu mozga i moždanih ovojnica, te neke druge manje učestale virusne bolesti. Nabrojene bolesti pogađaju milijune ljudi uglavnom u tropskim i suptropskim područjima. Srećom, u našim krajevima ubodi komaraca su za sada bezopasni za prijenos bolesti.
Napadaju li komarci samo određene dijelove tijela?
Komarci ne biraju dio tijela koji će napasti, bodu na mjestima koja su im dostupna. Privlači ih ugljik dioksid koji izdišemo, a u manjoj mjeri i tjelesni mirisi.
Koji je najbolji načini borbe protiv komaraca?
Učinkovita borba protiv komaraca iznimno je složena i zahtjevna zadaća. Komarcima je za razvoj nužno potrebna voda jer se jedino u vodi iz jajašaca komaraca razvijaju ličinke i kukuljice iz kojih izlijeću odrasli komarci. Mjere suzbijanja komaraca trebaju se temeljiti na uklanjanju svih stajaćih voda (svih posuda u kojima se voda može zadržavati nakon kiše dulje od tjedan dana) koja su moguća legla komaraca. U stajaćim vodama koje nije moguće eliminirati potrebno je provoditi mjere suzbijanja ličinki biološkim pripravcima. Suzbijanje odraslih komaraca je najmanje učinkovito, vrlo kratkog učinka od svega nekoliko dana, a vezano je uz moguće neželjene učinke na zdravlje ljudi i okoliš, te ga stoga treba koristiti samo iznimno i u nuždi. Za osobno zaštitu valja koristiti zaštitne mreže na prozorima i vratima, a za vrijeme boravka u prirodi u vrijeme aktivnosti komaraca (za većinu vrsta u svitanje i u sumrak) preporučuju se repelenti na bazi tvari DEET koji se mogu nabaviti u trgovinama robom široke potrošnje, a nanose se na otkrivenu kožu i na odjeću.
Mogu li ljudi biti alergični na ubod komaraca?
Budući komarci prilikom uboda sa slinom u kožu ubacuju tijelu strane bjelančevine moguće su i alergijske reakcije. One su izrazito rijetke, a teoretski se mogu očitovati kao veći otok i crvenilo na mjestu uboda, alergijski osip, urtikarija pa sve do anafilaktičkog šoka.
Na koji način zaštititi male bebe?
Repelenti protiv komaraca na bazi djelatne tvari DEET ne smiju se koristiti za zaštitu beba do dva mjeseca starosti, a ne smiju se koristiti niti na rukama male djece. Preporučuje se odijevanje u laganu, svijetlu prozračnu odjeću koja što više pokriva tijelo. Također s bebama valja izbjegavati šetnje u prirodi u vrijeme aktivnosti komaraca u sumrak i u svitanje. Prostore u kojima bebe borave ili spavaju treba zaštititi mrežama protiv komaraca na prozorima, a mreže protiv komaraca mogu se koristiti i za zaštitu djece dok su u dječjim kolicima.
Što nanijeti na ubodnu ranu?
Postoji veliki broj narodnih lijekova ili laičkih preporuka za ublažavanje svrbeža i otoka nakon uboda komaraca uz nekoliko komercijalnih pripravaka, ali niti jedan od njih nema znanstvene potvrde djelotvornosti. Kratkotrajno se mogu koristiti kortikosteroidne kreme, a može pomoći i stavljanje vrećica s ledom na mjesta uboda. Kod male djece svakako treba biti oprezan jer češkanjem mogu oštetiti kožu na mjestu uboda, a ogrebotine se lako mogu inficirati bakterijama. Stoga maloj djeci treba podrezati noktiće, a odrasli trebaju izbjegavati češkanje do krvi.
Kako možemo utjecati na smanjenje brojnosti komaraca u našoj okolini?
Budući se komarci razvijaju u vodi u okolici kuća je potrebno barem jedan puta na tjedan isprazniti sve posude u kojima se nakuplja voda. To mogu biti odbačene posude, auto gume, krupni otpad, začepljeni oluci i odvodi te razni bazeni i spremnici u kojima nakon kiše zaostaje voda, ali isto tako i posude u kojima nakupljamo vodu za zalijevanje vrtova, vaze na grobljima, podlošci lončanica u vrtu i slično.
Očekuje li nas u narednim godinama pojava nekog novog soja komaraca?
U Hrvatskoj je do danas opisano pedesetak vrsta komaraca, ali nisu svi jednako zastupljeni u svim krajevima. Ne možemo predvidjeti hoće li se ovim vrstama u narednim godinama pridodati koja nova vrsta.
