“More je neprocjenjivo blago kojeg Hrvatska konačno mora valorizirati. Koliko je more važno za razvoj Hrvatske govori činjenica da s 1 posto stanovništva Mediterana posjedujemo 13 posto obale, a samo mi Dalmatinci s 0,6 posto stanovništva Mediterana posjedujemo sedam posto iste obale” – moglo se čuti na okruglom stolu u organizaciji Udruge Dalmacija pod nazivom ‘More – zapostavljeno hrvatsko blago’.
Miro Kučić je kazao kako već 20 godina uništavamo naše najveće blago – more, a posebice je ribolov pred kolapsom.
“Svaki treći Hrvat ne radi, a imamo 20 zatvorenih tvornica u ribarstvu, škverovi nam stenju, pelagični ribolov, lov srdele i inćuna u strahovitom je padu. Ako vlada nešto ne poduzme, ribolov će potpuno propasti!” – upozorio je Kučić.
Svi okupljeni stručnjaci složili su se da je Jadransko more u ogromnoj krizi što se tiče količine ribe koja u njemu obitava. Jadran inače spada u mora siromašna ribom, a neproglašavanjem Isključivog gospodarskog pojasa (IGP) te proglašenjem ‘čudnovatog kljunaša’ ZERP-a, koji se ne primjenjuje na zemlje članice Europske unije, dozvolili smo njezin nekontroliran izlov.
Stoga su se sudionici okruglog stola uglavnom složili da bi, osim proglašenja IGP-a što bi trebao biti imperativ, valjalo smanjiti ribolovne napore u Jadranu, pri čemu bi država, po uzoru na razvijene zapadne zemlje, morala pronaći način destimulacije bavljenja ribarstvom, odnosno pronaći mehanizme za obeštećenje ribara koji zbog obnove ribljeg fonda – ne bi obavljali svoju djelatnost.
Profesionalni ribar i dogradonačelnik Šibenika Petar Baranović naglasio je kako ne samo da država nije učinila ništa kako bi smanjila ribarsku flotu i uvela red u eksploataciju mora, već je, odobravanjem previše licenci za ribarstvo, država dozvolila da ribarska flota previše naraste, a neproglašavanje IGP-a, te otvaranje hrvatskog dijela Jadrana talijanskim ribaricama dovelo je Jadran pred kolaps.
Alen Soldo, profesor ribarstva dodao je kako je more bilo pred kolapsom prije nekoliko godina, no kako je sada ustvari već – u kolapsu.
“Problemi oko mora ne vide se dobro na kontinentu, a mi te probleme živimo” – kazao je prof. dr. Joško Božanić, a s njim se složio i predsjednik sekcija ribara otoka Visa Damir Karuza Kalambera.
Roko Markovina, profesor na splitskom FESB-u, govoreći o brodogradnji, posebice o onoj za potrebe ribarstva, podsjetio je kako se posljednjih godina bio dogodio pravi procvat male brodogradnje u Hrvatskoj koja je iznjedrila niz odličnih projekata, no tada je država povukla katastrofalan potez uvodeći trošarine na prodaju plovila.
“U godini u kojoj je ovo pravilo uvedeno potpuno je stala prodaja plovila, što je dovelo do zatvaranja više od polovine malih brodogradilišta. Ne treba naglašavati kolika je to tragedija za hrvatsku brodogradnju koja u svojoj tradiciji ima neke od najljepših i najkvalitetnijih formi brodova. Sramotno je što smo dopustili da se neki Jeanneaui, Beneteaui i Elani vrte po Jadranu, a naših formi brodova koje su najbolje na Mediteranu – imamo ih 20, da ih ne nabrajam – nema nigdje” – kazao je prof. Markovina.
Trgovac ribom Davor Grabovac ustvrdio je na koncu kako zaključci s okruglog stola neće značiti ništa ukoliko ih državni tajnik Tonči Božanić ne prenese u Ministarstvo, koje će na tom temelju sastaviti cjelovitu Strategiju o moru kakva je Hrvatskoj nasušno potrebna. Nakon toga, kazao je Grabovac, bit će potrebno izraditi i program kojim će se uvesti stroga pravila u ribarski sektor, a prema kojima će se ribari ponašati.
Državni tajnik Tonči Božanić pokušao je argumentirati kako dolazi iz HSS-a, stranke koja podržava ulazak Hrvatske u EU, te kako je neproglašavanje IGP-a bio jedan od uvjeta kojega je pred nas postavila Europa, no stručnjaci na okruglom stolu suglasili su se kako je Hrvatska u tom slučaju morala biti mnogo odlučnija, te inzistirati na ostvarenju svojih prava koja mnogim ljudima sa mora, a posebice u Dalmaciji – znače opstanak.














