Dioklecijanovi podrumi, ponos Splita, baza Dioklecijanove palače, pa time i samoga grada, nisu uknjiženi, točnije ne postoje kao katastarska čestica. Da Dioklecijanovi podrumi nisu uknjiženi, kratko nam je potvrdio i pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i gospodarenje gradskim resursima Grada Splita Ivica Pavić.
Budući da živimo u vremenu lutajućih slobodnih knjižitelja, kada i mala neažurnost i nesmotrenost može rezultirati trajnim pogubnim posljedicama za nositelja vlasništva, postavlja se pitanje jesu li u opasnosti gradska imovina, te splitska, pa i svjetska baština.
Stoga smo za komentar pravnih posljedica u najmanju ruku neobične situacije u Podrumima za komentar upitali odvjetnika Vinka Ljubičića.
– Da je Grad Split vlasnik tih prostora, notorna je činjenica i tu ne bi smjelo biti nikakvih problema.
S druge strane, postupak knjiženja je jednostavan: Imovinsko-pravna služba grada Splita morala bi pokrenuti postupak preko Ureda za katastar i Općinskog suda za uknjižbu. Međutim, ako to do sada nije učinjeno, to je prilično neodgovorno – kazao je poznati splitski odvjetnik.
Banovina šuti
Pročelnika Službe za imovinsko-pravne poslove i gospodarenje gradskim resursima grada Splita Ivicu Pavića upitali smo je li, i kada, Grad Split uopće podnio zahtjev za uknjižbom, no do zaključenja lista odgovor nismo dobili.
Ni Mateo Perasović, predsjednik korisnika dijela Dioklecijanovih podruma Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split, nije znao da Grad nije uknjižen na Podrume.
– Mi, prema ugovoru koji smo potpisali s tadašnjim gradonačelnikom Miroslavom Buličićem, krajem svake godine plaćamo Gradu Splitu polovinu ostvarene dobiti. Logično mi je da je vlasnik Podruma Grad, a tko bi drugi mogao biti? Znam da je još don Frane Bulić inzistirao na tome da sve u Palači bude gradsko – kazao je Perasović.
Pod hipotekom
Novinari dublje uronjeni u gradsku urbanističku politiku ironično kažu da je možda i bolje da se Grad Split ne uknjiži na Podrume da ih ne bi stavio pod hipoteku za kredit, kao što je to učinila splitska vlast prije desetak godina kad je založila bedem Cornaro.
Stanje s uknjižbom podruma Dioklecijanove palače, najbolje očuvanim antički kompleksom nadsvođenih prostorija, zorno pokazuje splitsku nebrigu za kulturnu baštinu.
Logično je pitanje kako se Grad brine za druge spomenike ako se ovako brine za najvrjednije. Palača je još 1979. godine stavljena na popis UNESCO-ove baštine, ali to, kako se vidi, nije pomoglo da je se upiše u katastar.
