Kad drugi put ostavljate dijete u vrtiću ili posjećujete rodbinu u staračkom domu, ne zaboravite se osmjehnuti tetama koje paze vaše malce, odnosno njegovateljicama koje se skrbe o vašim najdražim starcima. Pitate se zašto? Zato što istraživanje koje je objavio magazin Health pokazuje da su osobe koje se bave tim zanimanja najsklonije depresiji. Štoviše, čak 11% zaposlenih u tom području pati od depresije. Kakvo je stanje u Hrvatskoj, provjerili smo u nekoliko zagrebačkih vrtića, a odgovor koji nam je dala teta Ana zorno opisuje i iskustva drugih odgojiteljica.
Nezahvalni roditelji
– Biti teta u vrtiću prekrasno je zanimanje, ali povremeno je uistinu pomalo frustrirajuće, pa i deprimirajuće – priznaje teta Ana i dodaje:
– Užitak je raditi s djecom, ali nemamo osjećaj da je to posao na cijeni. Radimo s grupama od po 25 djece i jednostavno ne uspijevate svakome pružiti sve. A definitivno demotivira kad na sav taj trud roditelj prigovori što djetetu jakna nije bila do kraja zakopčana.
Prema istraživanju, na ljestvici najdepresivnijih zanimanja odmah iza odgojitelja i njegovatelja slijede konobari.
– S depresijom se još nisam sreo, ali da je konobarenje i psihički naporan posao, jest – kaže zagrebački konobar M. K.
– Stalno trčiš oko drugih, svaki gost očekuje da si u svakom trenutku dobre volje, spreman ugoditi njegovim željama, a gosti su sve škrtiji na pohvalama, sve to je depresivno – zaključuje.
Depresiji su skloniji i zaposleni u javnom zdravstvu, uključujući liječnike, sestre, terapeute i ostale koji daju drugima. Depresijom su pogođeni i kreativci, čak 9% njih. Depresivni su i profesori, komercijalisti, financijski savjetnici i računovođe jer su neprekidno izloženi velikim količinama stresa.
Stres je i prodavačima okidač za depresiju.
Samo daj, daj, daj
– Sva ova zanimanja povezuje to što je manje-više riječ o uslužnim djelatnostima, a ljudima koji su na tim poslovima zajedničko je da na svome radnom mjestu daju, a veliko je pitanje koliko im je uzvraćeno. Iako slično istraživanje u Hrvatskoj nije provedeno, možemo se složiti da, recimo, učitelji mnogo daju, a malo primaju. Odnosno, nerijetko su čak izloženi učeničkom maltretiranju. Onaj tko ima osjećaj da mnogo daje, a malo prima zauzvrat, zasigurno je izloženiji depresivnim poremećajima – kaže prof. dr. Vlado Jukić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče. Za depresiju, bolest modernog čovjeka, dr. Jukić objašnjenje vidi u činjenici da se od čovjeka danas mnogo očekuje, i na poslu i privatno.
– To je put u depresiju, koje će u budućnosti biti i više. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije govore da će depresija, koja je sada na 4. mjestu u svijetu, 2020. izbiti na drugo mjesto po učestalosti, iza kardiovaskularnih bolesti – upozorava dr. Jukić.
