ZADAR – Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, odnosno njegova Uprava zračnog prometa objavila je podatke o prometu u zračnim lukama u jedanaest mjeseci 2010. godine, prema kojima je Zračna luka Zadar s 31 posto bila rekorder rasta.
Zračne luke u zemlji imale su u tom razdoblju 4,989.825 prevezenih putnika što je 5,85 posto više nego lani. Tome treba dodati i 56.712 putnika u tranzitu (uz pad od 21,27%). Operacija zrakoplova bilo je nešto manje, prometa terete također, dok je poštanski promet nešto uvećan. Temeljni u našim uvjetima – promet putnika je, dakle, povećan za dobrih gotovo šest posto, što je u trendu s oporavkom svjetske avioindustrije, odnosno porastom turističkog prometa koji je u hrvatskim uvjetima glavni generator putovanja zrakoplovima.
Zagreb, Dubrovnik, Split
Zračna luka Zagreb kao najznačajnija zastala je za 11 mjeseci nadomak dva milijuna putnika, odnosno na 1,9 milijuna uz simboličnu pozitivu odnosno 0,2 posto rasta. S 1,25 milijuna Dubrovnik je kao druga luka u zemlji ove godine blistao i vrhunskim rastom od 13,5 posto, što je uvelike odraz snažnije sezone, ali i mjera Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma s poticajima za privlačenje turoperatora i avionaleta. To je pomoglo i Splitu s 1,17 milijuna putnika i vrlo dobrih 10,3 posto rasta. Time smo iscrpili podatke za tri ključne zračne luke u zemlji.
Razinu srednjih zračnih luka, naravno za hrvatske pojmove, predvodi Pula s nešto manje od 320.000 putnika gledano s dodatkom tranzita, ali tu je rast stao ispod četiri posto, dakle manji je od prosjeka zemlje pa ne iznenađuje da su istarski turistički djelatnici u svoju promociju za iduću godinu planirali i značajniji iskorak u privlačenju avionaleta. Potom, sada već vrlo blizu Puli dolazi Zračna luka Zadar s oko 270.000 putnika s tranzitom) prema ovoj evidenciji. Zadarska zračna luka ostaje višegodišnji rekorder rasta nakon “povratka iz mrtvih” te je i ove godine s 31 posto većim prometom očuvala takav položaj. Naravno da je i kod ove zračne luke niz mjera za privlačenje aviokompanija i avionaleta proveden kroz sustav turističkih zajednica i ministarstva turizma tome bitno doprinio. U zadarskom slučaju tome je kumovalo zajedništvo županije, Grada Zadra, TZ Zadarske županije i niza mjesnih TZ-a, i dijela turističkih subjekata koji su osmislili model zajedništva u oglašavanju na web stranicama Ryanaira. Tome se kvalitetno i izdašno priključuju sredstva HTZ-a odnosno Ministarstva turizma.
Suprotan primjer zadarskom bilježi Zračna luka Rijeka koja je daljnjim padom (pada već nekoliko godina) od čak 44 posto spala na 60-ak tisuća putnika odnosno na “grane” na kojima je Zračna luka Zadar bila prije pet godina. Osijek koji bi bio na dnu ovog popisa imao je dvadesetak tisuća putnika više nego lani. Ostaju nam Lošinj i Brač kao male luke pogodne za manje zrakoplove, odnosno generalnu avijaciju koje imaju pad prometa.
Zadarska očekivanja
Zračna luka Zadar svojim je oživljavanjem kontakata s niskotarifnim prijevoznicima vraćena u život. Za sada nema bitnijih iskoraka u smislu privlačenja većeg broja redovnih linija standardnih aviokompanija, ali se i u tom pravcu nešto mijenja. Niskotarifne kompanije ostat će temeljni oslonac. Postoji dobra pretpostavka da ovo uigravanje, ali i paralelno građenje hotelskih kompleksa više kategorije postupno dovede do većeg priliva aviočartera, odnosno organiziranog turoperatorskog dolaska turista.
U svakom slučaju u već nekoliko godina rastućim brojkama ovdašnjeg turizma aviogosti imaju najveći iskorak, a na to se i računa ubuduće. Upravo su u tijeku dogovori s aviokompanijama i najznačajnijim partnerom među njima Ryanairom za linije u 2011. godini. U međuvremenu zbog snažnijeg prometa u Zračnoj su luci u tijeku su i investicije na proširenju kapaciteta prihvata putnika u međunarodnom prometu.
