Turizam je spasio Hrvatsku od dublje recesije, budući da su turistička poduzeća profitirala od gospodarskih previranja u Grčkoj, piše The Financial Times. Ugledni list u članku posvećenom Hrvatskoj kaže kako je Hrvatska lijena zemlja koja ne zna s financijama, a premijerka i njezina koalicija nespremni su za provođenje reformi pa se stalno nadaju pomoći Europske unije.
Tako je gospodarstvo u prošloj godini zabilježilo pad aktivnosti za 5,8 posto da bi u trećem ovogodišnjem tromjesečju zabilježilo skroman rast u odnosu na isto razdoblje lani u visini 0,2 posto. Usporedba s balkanskim susjedama, koje nisu članice EU-a, navodi na zaključak o kaskanju Hrvatske, ističe novinar FT-a Neil Macdonald. Europska središnja banka pozvala je hrvatske dužnosnike da se pozabave fiskalnim neravnotežama, podsjeća on.
Tako proračun za sljedeću godinu, prihvaćen 23. studenog, uključuje odredbu o fiskalnoj odgovornosti i predviđa smanjenje manjka na 4,3 posto BDP-a, uz procijenjene prihode u visini 107,4 milijarde kuna i potrebu zaduživanja za 23,3 milijarde kuna, uključujući 9,3 milijarde kuna za potrebe servisiranja duga, ističu dužnosnici ministarstva financija. Hrvatsku također pritišće težak teret duga, pri čemu vanjski dug, ponajprije u privatnom sektoru, iznosi oko 88 posto BDP-a, navode FT.
Vlada se nada da će pristupom EU-u osigurati izvore financiranja i poduprijeti moral građana. No, nesigurna vladajuća koalicija na čelu s Jadrankom Kosor oklijeva s teškim reformama, piše list. U Zagrebu i dalje nisu sigurni kako se riješiti državnih brodogradilišta, što je uvjet za zaključenje pregovora o pristupu EU. Sljedeće godine Hrvatsku čekaju parlamentarni izbori, a popularnost Vlade bilježi strmoglav pad baš kao i hrvatsko gospodarstvo, piše list dodajući da je stopa nezaposlenosti u ovoj je godini dosegnula 12,5%.
Popijač s poduzetnicima
Vlada se okrenula investicijama koje bi mogle pokrenuti gospodarstvo. O tome je ministar Đuro Popijač razgovarao s domaćim poduzetnicima kojima je predstavio Vladine projekte. Ministarstvo je, na temelju brojnih susreta s investitorima i njihovih primjedbi, napravilo analizu zapreka za ulaganja koja pokazuje da probleme najčešće stvaraju administracije jedinica lokalne samouprave, a neki ulagači žale se da banke nisu zainteresirane za financiranje njihovih projekata, kazao je tom prilikom Popijač.
Izvijestio je i kako među privatnim investicijama ima ozbiljnih projekata u industriji, kao što je postrojenje bioetanola u Vukovaru ili tvornica solarnih ćelija u industrijskoj zoni Klinča Selo, s investicijom od 500 milijuna eura. Najavio je javne investicije u energetiku, prometnu infrastrukturu, posebno željeznice i zračne luke, vodno gospodarstvo i turizam. Među pojedinačnim projektima izdvojio je gradnju novih objekata u Zračnoj luci Zagreb za što bi natječaj trebao biti raspisan u siječnju.
Odgovarajući na pitanja novinara o pisanju Financial Timesa Popijač je rekao da ne zna kako je autor članka uspio dobiti takvu sliku te da svi pokazatelji upućuju na početak izlaska iz krize i demantiraju takve ocjene. Reforme se provode kako se provode. Ono što moramo učiniti nije lako ni jednostavno, svaki iskorak u dubljim reformama popraćen je žestokim otporima, ali Vlada ne posustaje i provest će zacrtano, kazao je.
