Na današnji dan 1990. godine središnje radijske stanice 130 tadašnjih svjetskih država u isti su tren u eter pustile taktove pjesme »Imagine«, slaveći time činjenicu da bi njen autor – legendarni John Lennon – tog dana, da je bio živ, imao pedeset godina. Takav scenarij sjećanja na jednog od najznačajnijih umjetnika prošlog stoljeća za danas – kad se navršava punih 70 godina od trenutka kad je Lennon rođen u Liverpoolu – nije predviđen, ali da će se uz »Imagine« danas u programu bezbrojnih svjetskih TV i radijskih postaja čuti zvuci Lennonovih i Beatles pjesama, nimalo ne treba sumnjati.
No, što je John Lennon danas i koliko nam znači?
Mlađoj današnjoj generaciji, osim ako nije malo dublje zaronila u prebogato vrelo rock povijesti, ovaj simpatični mršavko koji izgledom više sliči današnjim ovisnicima o računalima no rock zvijezdi, vjerojatno ne znači ništa. Nama nešto »malo« starijima Lennon je dio sjećanja na ono divno vrijeme kad je glazba imala dušu i srce, a njegovim vršnjacima on je simbol generacije koja je pokušala mijenjati svijet. U tome možda i nisu uspjeli, ali je nedvojbeno da su mijenjali pop i rock glazbu, kao i živote mnogih ljudi koji su slušali tu vrstu glazbe. Štoviše, možda i najviše od svih autora rock glazbe, upravo je John Lennon bio onaj koji je iskreno nastojao provoditi sve ono za što se u pjesmama i zalagao pa je stoga i dan danas simbol onog najboljeg što je rock glazba, kao univerzalni jezik druge polovine dvadesetog stoljeća, ostavila u naslijeđe svjetskoj kulturi.
Čuvena liverpulska četvorka
John Winston Lennon rođen je 9. listopada 1940. godine u dijelu Liverpoola zvanom Woolton. Njegov otac Fred i majka Julia rastali su se kad je Lennon imao svega dvije godine, a Johna je odgojila majčina sestra Mimi. Činjenica da je bio dijete rastavljenih roditelja, ali i to da je fizički bio poprilično neugledan, u ranim ga je godinama okrenula glazbi pa svirati počinje već u srednjoj školi gdje osniva grupu Quarrymen pozvavši 1957. godine u svoj sastav poznanika Paula McCartneya. Povjesničari rocka slažu se u konstataciji da je taj čin zametak »Beatlesa«, najčuvenije i najznačajnije svjetske rock grupe. Lennonu i McCartneyju potom će se u godinama što slijede pridružiti i George Harrison te Ringo Starr i čuvena liverpulska četvorka u razdoblju od 1962. godine, kad im je objavljen prvi singl »Love me do«, pa do raspada 1970. godine, ostavit će neizbrisv trag u glazbi dvadesetog stoljeća te postaviti potpuno novi sustav vrijednosti i biti najzaslužnija za stvaranje pop kulture koja je i danas prevladavajući oblik kulture.
Idol mirotvorcima
Značaj Lennona u najutjecajnijem rock sastavu cjelokupne povijesti rock glazbe je nemjerljiv, jer je upravo on autor glazbe ili riječi iznimno velikog broja pjesama, a u kombinaciji s McCartneyjem potpisnik je gotovo svega dobrog što su Beatlesi stvorili. No, snažnoj Lennonovoj autorskoj ličnost okviri grupe, bez obzira na to što je bila riječ o »Beatlesima«, bili su preuski pa je zarana krenuo u samostalnu karijeru stvarajući niz albuma u društvu svoje druge supruge Yoko Ono. Na tim albumima, više no u okviru rada s »Beatlesima«, Lennon se zalagao za što bolje i ravnopravnije odnose u svijetu pa je zbog niza sjajnih pjesama – »Give Peace A Chance«, »Happy Chrismas (War is Over)«, »Imagine«… postao idol mirotvorcima i svima koji sanjaju idealnu sliku svijeta.
Štoviše, uz glazbu Lennon se i svakodnevnim aktivnostima zalagao za svoje ideale pa je i danas čuven njegov i Yoko Ono sedmodnevni protest u krevetu održan u montrealskom hotelu »Queen Elisabeth« kad je tim incidentnim ponašanjem – kojeg je vrhunac bio live snimka hita »Give Peace A Chance« – želio skrenuti pažnju svjetske javnosti na potrebu za mirnim rješavanjem sukoba. Također, često se citira i njegov čin iz 1969. godine kad je engleskoj kraljici vratio plemićku titulu obrazloživši to protestom zbog umiješanosti Velike Britanije u zbivanja u afričkoj državi Biafri, kao i zbog britanske podrške američkoj nazočnosti u Vijetnamu.
No, uz borbu za mir Lennon i njegova japanska supruga aktivni su bili i na drugim područjima pa je tako čuven njihov njujorški koncert za retardiranu djecu kad su u dva dana prikupili oko pola milijuna dolara, duhove su uzbuđivali i pjesmom »Women Is The Nigger Of The World« u kojoj se zalažu za ravnopravnost žena, ili pak hitom »Cold Turkey« koji je upozoravao na opasnosti od droge. Lennonovo nepristajanje na negativnosti odrazilo se i na njegov privatni život jer mu američke vlasti, baš zbog tih radikalnih stavova, ali i iskustava s drogom, nekoliko godina nisu dopuštale boravak u SAD-u pa je tek 1976. godine stekao to pravo.
Legenda živi i danas
Svi ti sukobi odrazili su se i na njegov život pa se, nakon što mu se 1975. godine rodio sin Sean, odlučio povući iz javnosti i pune je četiri godine proveo u obiteljskoj atmosferi da bi krajem 1979. godine on i Yoko odlučili vratiti se svijetu glazbe i počeli rad na albumu »Double Fantasy«. Pojavljivanje tog albuma 1980. godine bilo je značajan događaj, a dobre kritike najavile su veliki povratak. Nažalost, Lennon nije živ dočekao kraj te godine. Naime, 8. prosinca njega i Yoko ispred čuvene Dakota zgrade u New Yorku u 22.30 presreo je suludi obožavatelj Mark Chapman i ispucao u svog idola sedam metaka. Sat kasnije Lennon je, zbog velikog gubitka krvi, proglašen mrtvim u njujorškoj Roosevelt bolnici, a svijet je ostao bez jednog od najznačajnijih pjesnika i glazbenika dvadesetog stoljeća.
Naravno, zahvaljujući modernoj tehnologiji bogata Lennonova ostavština ostala je sačuvana do danas, a nakon tragične smrti njegovom je radu posvećena još veća pažnja pa je tek pod tim pojačanim svjetlima reflektora postalo jasno o umjetniku kakvog formata se radi. Upravo stoga Lennon je živ i danas, a kvaliteta njegovih pjesama ono je zbog čega ime mršavog liverpoolskog mladića nikada neće biti zaboravljeno.
