Nakon “Teštamenta”, u produkciji HNK Zadar večeras će se na 16. Zadarskom kazališnom ljetu izvesti još jedna premijera. Riječ je o monodrami Esther Villar “Američka papisa”, a u režiji Ozrena Prohića, a izvest će je Jasna Ančić, primadona zadarskog kazališta.
“Znatiželjom intelektualca, ona propitkuje, problematizira i aktualizira papisinu inauguraciju, ali i iznošenje njenog životnog i vjerskog alibija, progovarajući pri tom iz same suštine ženskog bića, tananosti njenih odluka, slutnji žene koja je u prigodi nakon “stoljeća i stoljeća” obnašati funkciju za koju su predodređeni odabrani i koja je rezervirana isključivo za muškarca. Američka papisa tako uspijeva ispričati život žene koja je po svemu posebna i koja je vjeri podredila svoju sudbinu.”, najavljuje predstavu Jasna Ančić.
Esther Vilar, njemačko-argentinska književnica, rođena je u Buenos Airesu 1935. godine u njemačkoj emigrantskoj obitelji. Pripada grupi provokativnih pisaca i kritičara društva. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada i priznanja na području književnosti. “Američku papisu” napisala je 1982. godine, djelo koje propituje žene u katoličkoj crkvi, njezin odnos prema vjeri, povijesnom poslanju crkve. Najveći uspjeh postiže knjigom “Dresirani muškarac” (1971.), nakon koje svoje stavove iznosi u sljedećoj knjizi “Poligamski spol”, da bi s “Krajem dresure”(1977.) okončala svoju trilogiju o položaju muškarca u industrijaliziranom zapadnom društvu.
“Radi se, naime, o izrazitom čudnom djelu Esther Vilar, ne odveć razložito nazvanom monodramom, koje se, pod naslovom Američka papisa, nudi tržištu kao udarac u davno zahrđali duhovni gong njegove posve zagađene savjesti.
To je nekakav futuristički upad u kršćanske predrasude, ali i preduboke povijesne naslage gluposti i ludila što od iskona vladaju svijetom. Ta fiktivna papisa rezimira mitološke zablude te razotkriva njihove besmislice, najavljujući nove žrtve neprekidne potjere za smislom koji ne postoji. Američka papisa izrazito je kontroverzan zahvat koji će možda, zlu trebalo, izazvati svemoćnoga vraga, napisao je Anatolij Kudrjavcev.
