Samo nekoliko dana nakon objave prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje će, prema tvrdnjama školskih sindikata, dovesti do stvaranja vojske tehnoloških viškova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je i prijedlog izmjena i dopuna državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Oba dokumenta, tvrde sindikalisti, za krajnji cilj imaju stvaranje ušteda, no racionalizacija tog sustava neće se provesti na bezbolan način, jer u konačnici školski bi sustav ove jeseni mogao proizvesti čak pet tisuća nezaposlenih osoba.
Naime, predložene izmjene pedagoških standarda potvrdile su strahove prosvjetnih djelatnika, jer prema tim izmjenama čak tisuću srednjoškolskih djelatnika uskoro bi moglo dobiti radnu knjižicu u ruke, a uglavnom je riječ o čistačicama i domarima. Pojašnjavajući kako je resorno ministarstvo ugrozilo radna mjesta 600 čistačica povećanjem kvadrature koje u opisu svog radnog mjesta moraju održavati, te je istovremeno u pitanje dovedeno tristotinjak radnih mjesta domara odlukom o ukidanju mogućnosti zapošljavanja dva domara ukoliko škola radi u dvije smjene, predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić tvrdi da resorno ministarstvo priprema najozbiljniji udar na radna mjesta zaposlenih u povijesti hrvatskoga školstva.
– U srednjim školama imamo oko dvije tisuće čistačica, a povećanjem kvadrature čišćenja sa 600 na 800 četvornih metara, svaka treća čistačica postat će tehnološki višak. Istovremeno se predlaže ukidanje mogućnosti zapošljavanja dva domara u školama koje rade u dvije smjene, a to je dodatnih tristotinjak otkaza – kaže Stipić.
Željko Stipić smatra da novim zakonskim propisima ministarstvo dovodi u pitanje opstanak cijelih škola jer na udaru radikalnih rezova naći će se i sve srednjoškolske ustanove s manje od 150 učenika.
– Trenutno u Hrvatskoj imamo 76 srednjih škola koje imaju manje od 150 učenika, a uglavnom je riječ o otočnim i glazbenim školama. Dakle, novim propisima opstanak tih škola postaje upitan, odnosno upitan je budući status tih škola i pojedinih radnih mjesta, a prvenstveno je riječ o administrativnom osoblju – navodi Stipić.
Istovremeno se prebrojavaju i učenici u osnovnim školama, i to kroz izmjene i dopune Zakona, prema kojima bi dvadesetak posto ili oko 170 matičnih osnovnih škola koje imaju manje od 200 učenika trebale promijeniti status i postati područne škole najbližih većih škola. Učinak takvog “reza”, kaže Stipić, bit će isti, a enormnom broju tehnoloških viškova pridonijet će i povećanje norme razrednika kojima se ukidaju prava na dva sata tjedno razredničkih poslova.
