Manjak u državnom proračunu sve je veći. U državnoj blagajni trenutačno nedostaje 7,7 milijardi kuna, više nego lani u isto vrijeme. U prvih pola godine država je prikupila gotovo 52 milijarde kuna prihoda, no rashodi rastu brže i iznose 59,6 milijardi kuna.
Deficit u iznosu 7,7 milijardi kuna je za oko 1,2 milijarde kuna veći nego u prvom polugodištu lani, te je trenutno na razini od 89,4 posto od ukupno planiranog deficita u ovoj godini od 8,6 milijardi kuna.
No, u Ministarstvu financija napominju kako iskustvo pokazuje da je prvi dio godine uvijek lošiji te da u drugom dijelu godine deficit neće rasti tempom iz prvog polugodišta. Potkrepljuju to i podacima za prošlu godinu kada je u šest mjeseci deficit iznosio 6,5 milijardi kuna, a plan je za cijelu godinu bio 9,3 milijarde kuna.
U resoru financija najavljuju da će se, nakon što se vide kretanja i podaci za srpanj i kolovoz, u rujnu ići s rebalansom, no, za sada ne žele iznositi nikakve procjene.
Rebalans u srpnju, ako bude trebalo, bit će vezan za referendum oko izmjena Zakona o radu i zbog šteta od poplava, kažu u Ministarstvu financija. Pritom napominju da referendum još nismo imali te da će se tek vidjeti koliko bi on koštao kao i da još nisu poznati točni podaci o štetama od poplava.
Također ne žele procjenjivati ni koliko bi državnih jamstava brodogradnje moglo pasti na teret proračuna te ponavljaju da ta jamstva ne dolaze odmah i u isto vrijeme na naplatu, da se može razgovarati i o refinanciranju tih kredita, a vidjet će se i što će sama brodogradilišta platiti. Sada smo u završnoj fazi privatizacije brodogradilišta, vidjet ćemo što će biti s tim procesom i temeljem toga raditi daljnju strategiju što s jamstvima, kažu u resoru financija.
Podaci Ministarstva o prihodima proračuna u prvih šest mjeseci pokazuju da su prihodi od PDV-a iznosili 17,4 milijarde kuna, što je 1,7 posto više nego u istom razdoblju lani, trošarine u iznosu 4,8 milijardi kuna više su za čak 41,7 posto, a razlog tomu je Inino pokriće prošlogodišnjeg duga za trošarine. Najveći se pad u odnosu na šest mjeseci lani bilježi kod poreza na dobit, za 30,7 posto, na 3,6 milijardi kuna.
Od doprinosa je u šest mjeseci prikupljeno 18,9 milijardi kuna, što je pet posto manje nego u isto vrijeme lani, no, s obzirom i na turističku sezonu, u resoru finacija očekuju manji pad od tog prihoda u srpnju i kolovozu.
Rast se na rashodnoj strani bilježi kod naknada građanima i kućanstvima koji su u prvom polugodištu iznosili 31,9 milijardi kuna, što je 521,1 milijun kuna više nego u isto vrijeme lani, a najveći rast pritom bilježe rashodi za mirovine.
U prvih je šest mjeseci za mirovine izdvojeno 17,5 milijardi kuna, od doprinosa je je prikupljeno 9,3 milijarde, a iz proračuna dodatno osigurano 8,2 milijarde kuna. U Ministarstvu napominju kako je iznos koji je za mirovine izdvojen iz proračuna za 500 milijuna kuna veći nego li proračunski deficit, a nastave li dosadašnji tempo iz proračuna će za mirovine u ovoj godini trebati oko 16,5 milijardi kuna.
U prvih šest mjeseci za zdravstvo je izdvojeno 9,9 milijardi kuna, od čega je od doprinosa prikupljeno 8,7 milijardi, a dodatno iz proračuna 1,2 milijarde kuna.
