ZADAR – Ako je suditi po reakcijama gradonačelnika, njegovih suradnika i konzervatora sa zatvorene prezentacije idejnog projekta Centra za baštinu, održane prošlog tjedna, Zadar će unutar kompleksa Kneževe i Providurove palače, uključujući zgradu u kojoj je danas Vodovod, konačno dobiti suvremeni muzej regije kakvog nema nigdje u Dalmaciji.
Autori idejnog projekta, arhitekti Igor Pedišić i Iva Letilović, na gotovo 7500 metara četvornih smjestili su četiri odjela Narodnog muzeja, prizemlje kompleksa otvorili javnim sadržajima, a velike izložbene dvorane na prvom i drugom katu, kao i uredske prostore na trećem i četvrtom, te sve druge unutrašnje sadržaje budućeg Centra, povezali atraktivnom konstrukcijom na krovištu tlocrtnog oblika “zmije”.
– Naš je zadatak bio smjestiti četiri odjela Narodnog muzeja u postojeći kompleks zgrada tako da to ne budu četiri odvojena, nego jedan cjeloviti muzej koji će u jedinstvenom prostoru prikazivati povijest, kulturne i prirodne osobitosti zadarske regije.
Istodobno smo muzej htjeli podići na višu razinu kako bi, osim izložaka, imao i druge magnete privlačnosti. Htjeli smo zapravo aktivirati taj istočni dio Poluotoka pa smo prizemlje budućeg Centra otvorili javnosti i životu grada, a funkciju prizemlja “prenijeli” na krov koji je tako dobio “komunikacijsku zmiju”.
Iskustva Prada i Louvrea, primjerice, govore da su funkcionalne intervencije nužne na starim muzejima, kažu autori dodajući da je prostor Kneževe i Providurove palače, zbog čestih pregradnji i dogradnji kroz povijest, po tlocrtu i vertikali vrlo heterogen, gotovo labirintskoga karaktera.
– Kako bi omogućili normalno kretanje posjetitelja i komunikaciju djelatnika unutar svih dijelova muzeja, ali i sačuvali autonomiju svakog dijela, predložili smo komunikaciju preko krovišta. Zbog svoje funkcije, koja po horizontali i vertikali povezuje sve odjele muzeja, komunikacija ima longitudinalni “zig-zag” oblik, a istodobno je vidikovac i nosač instalacija, što će, vjerujemo, cijelom sklopu dati novi identitet, smatra Iva Letilović.
Glavni ulaz u budući Centar je s Trga Petra Zoranića kroz pasaž Providurove palače. Njime se dolazi u natkrito dvorište iz kojeg dizala vode do komunikacijske osovine na krovištu koja preko tri vertikalne jezgre s dizalima i stubištima povezuje sve dijelove Centra.
Primjerice, da bi se došlo do izložbenih dvorana stalnog postava, potrebno je dizalom, ili stubištem, doći na prvi kat.
Ali ako ne želimo razgledavati druge odjele, nego samo, na primjer, Galeriju umjetnina, dizalom se popnemo na vrh, “zmijom” prošećemo do dijela gdje se nalazi galerija i opet dizalom spustimo do nje.
Komunikaciju kroz i preko krovova, između svih dijelova kompleksa, koristit će posjetitelji, ali i djelatnici Centra i služit će, među ostalim, za kolanje muzejskih predmeta.
Projekt Centra za baštinu autori idejnog projekta smatraju iznimno važnim za Zadar jer se svi dijelovi Narodnog muzeja – Etnografski i Prirodoslovni odjel te Galerija umjetnina – nalaze u katastrofalnom stanju ili neadekvatnom prostoru, a Muzej grada je pretrpan.
Osim toga, ističu, Zadar će s Centrom, uz dvorane za stalni postav, konačno dobiti kvalitetan prostor za povremene izložbe.
Kako doznajemo od glasnogovornice gradske uprave Ivane Dadić, Centar za baštinu trenutačno nije među prioritetima gradonačelnika Vrančića, a za njegovu izgradnju, koja uvjetuje i preseljenje Vodovoda kao najvećeg korisnika Providurove palače, Grad će tražiti sredstva iz EU fondova.
