ZADAR– Bulevar nikad neće biti Varšavska mada je gradilište benzinske crpke Ri Petrol došlo tamošnjim vlasnicima kuća u dvorište.
Tamo je svoj slabašan glas pobune podigla tek skupina umirovljenika od kojih su neki prije 40 godina gradili ulicu Ante Starčevića na kojoj ni danas nije ulegnut, a niti je popucao asfalt.
Najljepša i najkvalitenija zadarska prometnica zauvijek je izgubila svoju vizuru u naletu nove investucije koju, navodno nitko nije mogao spriječiti. Sve je po propisima, tvrde nadležne gradske službe koje su ažurno izdale građevinsku dozvolu vlasniku Ri Petrola.
I dok su stanari kuća uz Bulevar kratili dane igrajući na boćalištu, kojeg su sami izgradili, nisu ni znali za javni poziv kojim su se trebali očitovati na lokacijsku dozvolu za koju je idejno rješenje benzinske crpke i praonice vozila napravio zadarski arhitektonski ured Željka Predovana. Nitko se tada nije bunio, lokacijska je postala pravomoćna i gradski je ured već u siječnju izdao građevinsku dozvolu.
Gradilište je otvoreno: ljudi su ostali bez dvorišta, boćališta, bez prolaza, pristupa, bez hlada posjećenih stabala. Život im se promijenio, a tek će kada im miomirisi benzinskih i inih derivata postane svakodnevni zrak.
Već bi sada vlasnici prvog reda kuća morali nositi zaštitnu kacigu što, ako se pojavite tamo, od vas traže propisni građevinari koji rade po cijeli dan. Jer sezona se bliži i vlasniku je u interesu da što prije otvori benzinsku postaju uz glavnu prometnicu na kojoj u produžetku slijedi prava okupacija konkurencije. Do Murvice će biti šest benzinskih crpki.
Gradska vlast tvrdi da to ne može spriječiti, ne može ograničiti i ne može s ničim definirati. Zabrinuli su se zbog pojave bezinskih ko gljiva ali nije poznato da su išta poduzeli. Zapravo jesu. Dali su i izdaju dalje dozvole za gradnju.
Pravo investitora nad kojim obični građani gube svaku bitku, a urbanizam je, kao što je kazala sociologinja Inga Tomić Koludrović, na žalost nestao po njihovom diktatima. -Investitori i njihovi arhitekti, a ne urabanisti su ti koji određuju što će se i kako graditi, kazala je sociologinja sa zadarskog sveučilišta povodom slučaja Varšavske u Zagrebu.
Promet Bulevarom na tom dijelu sužen je na samo jedan kolnički trak, a pješaci su ostali bez širokog nogostupa, a mnogima i ugodnog šetališta. Zapravo više ne mogu hodati tom stranom najljepše zadarske ulice koju su tadašnji urbanisti planirali za novo stoljeće.
