Stanovnici sredozemnih gradova poput Atene, Rima ili Marseillea vjerojatno će najviše u Europi patiti od porasta temperature uzrokovanog klimatskim promjenama u ovom stoljeću, objavili su znanstvenici u časopisu Nature Geoscience.
U razdoblju od 1961-1990. mediteranske su zemlje u prosjeku iskusile jedan val vrućine svake tri godine, a u razdoblju od 2071. do 2100. godine imat će tri takva vala svakoga ljeta, navode u studiji američki i švicarski znanstvenici.
Također, u prvom navedenom razdoblju zemlje Sredozemlja imale su u prosjeku 1.6 dana na godinu s temperaturom višom od 40,6 stupnjeva Celzija, što je u SAD-u prag za objavu opasnosti po javno zdravlje, dok će krajem stoljeća broj takvih dana porasti na 16 godišnje.
Zdravstvene probleme zbog takvog porasta temperature osjetit će najviše stanovnici gradova uz obalu, jer su u njima vrućine veće nego u okolnom području, ili oni u dolinama rijeka na niskoj nadmorskoj visini, poput dolina rijeka Po ili Dunava.
Oko 40 tisuća ljudi umrlo je od ekstremnog vala vrućine u Europi 2003. godine. Val vrućine definira se kao šest dana u nizu s temperaturama među 10 posto najviših zabilježenih u tom području u tom razdoblju.
Ovo je prva studija u kojoj se ukazuje na pojedine dijelove Europe gdje će se porast temperature poklopiti s porastom vlage u zraku, porastom noćnih temperatura i dugotrajnim valovima vrućine, što su sve čimbenici koji mogu otežati zdravstveno stanje, primjerice, srčanim i plućnim bolesnicima.
S druge strane, napredak i preciznost u prognozama vremena takvim će ljudima omogućiti spoznaju kada ostati u svojim kućama i piti više tekućine te se tako zaštititi.
