ZADAR– Članovi skupštine Obrtničke komore Zadarske županije usvojili su na zadnjoj sjednici financijsko izvješće za 2009. godinu prema kojem su prihodi iznosili 2,1 milijun kuna, a rashodi 2,09 milijuna kuna. Ostvareni prihodi bili su manji za jedan posto od planiranih, dok su ostvareni rashodi manji za dva posto od planiranih.
Obrtnička analiza financijskih izvještaja pokazala je između ostalog pad prihoda od komorskog doprinosa kao i od naplate majstorskih ispita za što se kao glavni razlog navodi kriza.
– Zbog sveprisutne krize otvara se manje obrta, a samim time ima i manje položenih majstorskih ispita, kaže predsjednik Komore Stipe Knežević.
Na sjednici je usvojeno i izvješće o radu za prošlu godinu. Predsjednik Ceha trgovaca Mladen Malta i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Ante Lukačić podsjetili su kako je još lani u Rijeci raspravljano da su cijene najma prostora u gradskim jezgrama velike, a i infrastruktura slaba te da su učinjeni neznatni pomaci da se po ovom pitanju olakša poslovanje trgovcima i ugostiteljima.
Izvještaj o radu kritizira neusklađenost plana upisa za obrtnička zanimanja sa stvarnim potrebama na tržištu rada. Tako je u slučaju Strukovne škole Vice Vlatković upisna kvota premašila planiranu za 27,8 posto, dok kod Ekonomske – birotehničke škole za zanimanje prodavač od planirana 24 nije upisan nitko. Inače plan upisa utvrđuje Zadarska županija po prijedlozima strukovnih škola.
U Zadarskoj županiji izvan sezone nedostaje 120 do 150 kvalificiranih pekara, a u sezoni od 250 do 300. Zbog nedostatka stručnog kadra neki su obrtnici bili prisiljeni zatvoriti svoje obrte, kako je rekao predsjednik Ceha proizvodnog obrta Hrvoje Ivoš:
– Pekarima gori pod nogama. Problem nedostatka stručne radne snage morat će se riješiti prekvalificiranjem ili uvozom radne snage.
Predsjednik Ceha uslužnog obrta Davor Hofman ne vidi samo u gospodarskoj krizi razlog lošeg poslovanja obrtnika.
– U Zadru se svaki dan zatvaraju obrti, a nakon ljeta mnogi će se pitati što sada. Možemo se vaditi na krizu, ali to nije jedini problem. Treba vratiti ljude na Poluotok. Rukovoditelji ovog grada moraju znati da kad nas ne bude, neće ni oni od čega imati živjeti.
