Angina pectoris je bolest srčanih arterija koja, ako se počne liječiti na vrijeme, ne bi trebala napredovati u infarkt miokarda. Glavni simptom je bol nastala kao posljedica tjelesnog napora, koju treba znati prepoznati kako bi se moglo brzo i primjereno djelovati, piše Ordinacija.hr.
Koje su rizične skupine kad je angina pectoris u pitanju, koliko je važan zdrav način života i prehrane, te što učiniti u slučaju napadaja? Za odgovore smo se obratili doktoru Zdravku Faletaru, spec. internistu – kardiologu.
StetoskopKako prepoznati bol koja prati anginu pectoris?
Bol ili osjećaj nelagode najčešće se javlja na području prsnog koša, traje nekoliko minuta, a može se očitovati i kao osjećaj težine, stiskanja ili probadanja u prsima, lijevoj ruci ili donjoj čeljusti.
Često opisivana kao osjećaj pritiska u prsnom košu, bol se javlja kao posljedica tjelesnog napora, emocionalnog stresa, naglog izlaganja hladnoći, obilnih obroka, pretjeranog pušenja i konzumiranja alkohola, spolnog odnosa, ružnih snova ili naglih promjena vremenskih prilika. Katkada je bol atipična i može se očitovati bolnošću i tegobama u predjelu trbuha.
Što učiniti u slučaju napadaja?
Ako osjetite bilo kakvu bol u grudnom košu, odmah se javite svojem liječniku koji će vas poslati kardiologu. U slučaju napadaja liječnik će vam dati vazodilatatore brzog djelovanja (nitroglicerin) u obliku lingvaleta (tablete koje se stavljaju ispod jezika). Nitroglicerin počinje djelovati za jednu do dvije minute, a djelovanje traje desetak minuta. Ako unatoč uzimanju nitroglicerina bolovi ne prestaju, bolesnika treba hitno transportirati u bolnicu jer postoji opasnost od nastupa akutnog srčanog udara.
SrcePo prestanku napadaja bolesnik bi trebao otići u bolnicu na daljnje pretrage. Tamo će mu se izmjeriti tlak u stanju mirovanja i u stanju fizičkog napora, dok leži i dok stoji kako bi se utvrdilo postoji li povišeni krvni tlak; snimat će se elektrokardiogram (EKG) u mirovanju, te se vršiti analiza krvi kako bi se izmjerila razina masnoća i šećera u njoj.
Za postavljanje ispravne dijagnoze potrebno je izvršiti i testove opterećenja (ergometrijsko testiranje na biciklu ili pokretnom sagu), kojima se, pod liječničkim nadzorom, postupnim fizičkim opterećenjem izazivaju subjektivni (pojava boli) i objektivni znakove ishemije srčanog mišića (elektrokardiogramske promjene). Ako je ergometrijski nalazi pri maksimalnom opterećenju pozitivan (bolovi i promjene na EKG-u), preporuča se radiografija koronarnih arterija (tzv. koronarografija) kako bi se utvrdio stupanj njihova suženja.
Kako se liječi angina pectoris?
Liječenje može biti veoma uspješno – ako se odmah započne. Najbolje bi bilo da je pacijent pod stalnom liječničkom i kardiološkom skrbi. Bolesnik bi uvijek uz sebe trebao imati lingvalete nitroglicerina. Kao prevencija mogu se prepisati: acetilsalicilna kiselina jer sprečava stvaranje krvnih ugrušaka (osim u slučaju kontraindikacija, preporučuje se svakodnevno uzimanje 75 do 100 mg), nitrati dugotrajnog djelovanja (djeluju na isti način kao nitroglicerin, ali im djelovanje nastupa sporije i traje duže), beta blokatori (osim u slučaju astme) koji usporavaju frekvenciju srca tj. smanjuju potrebe ishemičnog miokarda za kisikom i hranjivim tvarima ili vazodilatartori (blokatori kalcijskih kanala).
PacijentKoje su rizične skupine?
Općenito govoreći, najrizičnije skupine su muškarci stariji od 40 godina i žene starije od 50 godina. Iako kažu kako žene od kardiovaskularnih bolesti štite njihovi hormoni, današnji način života (pušenje, stres…) čini ih podložnima toj vrsti bolesti u jednakoj mjeri kao i muškarce. Danas ljudi mogu oboljeti i u 20-im i 30-im godinama ako se slabo kreću, puno puše i ne paze na prehranu.
Kako spriječiti nastanak angine pectoris?
Važno je paziti na način života, baviti se sportom, te zdravije i raznovrsnije jesti (smanjiti kalorije, šećer i masti, a više konzumirati voće i povrće). Treba se potruditi ukloniti sve čimbenike rizika; prestati pušiti, paziti na težinu, paziti na razinu šećera u krvi.
