U Europi su prošle godine na crnom tržištu otkrivene čak 24 vrste novih psihoaktivnih supstanci, što je rekordan broj novih vrsta opojnih droga ikad zabilježen u jednoj godini. Kako piše Novi list, te su podatke ovih dana javnosti zajednički prezentirale dvije najveće europske agencije za »monitoring« problema zlouporabe droga na području Europe – EMCDDA i Europol. U izvještaju se navodi da je brojka novootkrivenih supstanci dvostruko veća no u 2008. godini, a u cjelosti se radi o sintetičkim derivatima, pri čemu se dva koriste u medicini, no zloupotrebljavaju se »na ulici«.
Pojava novih vrsta droga već godinama nije nikakva novost, no ubrzani trend kojim se pojavljuju posljednje dvije godine sve više zabrinjava europske stručnjake, koji sve teže prate moguće posljedice koje »novokonponirane« droge mogu izazvati u ljudskom organizmu. Najpopularnija je pri tome grupa tzv. sintetičkih kanabinoida, poznatijih pod zajedničkim nazivom »Spice«, koji su u 2009. godini otkriveni u čak devet različitih vrsta, a sve popularniji na crnom tržištu postaju i tzv. sintetički katinoni. Radi se o derivatima katinona, koji su strukturalno bliski amfetaminima.
Jedan od derivata katinona, poznat kao mefedron (4-metilmetkatinon), počeo se krajem prošle godine učestalo pojavljivati na crnom tržištu više europskih zemalja, zbog čega su agencije izradile poseban izvještaj o rizicima zlouporabe ove supstance.
Ponovo je zabilježen i rast popularnosti piperazina mCPP, sastojka koji se sve češće koristi u ilegalnoj produkciji tableta ecstasya, i koji je u toj kombinaciji očito postao zamjena za donedavno iznimno popularni originalni ecstasy spoj MDMA. Od 1997. godine na ovamo EMCDDA i Europol u svojoj su bazi zabilježili preko 110 vrsta novih opojnih droga. Stručnjaci koji surađuju s ovim agencijama smatraju da značajno i ubrzano povećanje broja novih sintetičkih psihoaktivnih supstanci u posljednjih nekoliko godina označava novu fazu na području tzv. dizajniranih droga, poznatijih i pod imenom »Legal Highs«. A kako stvari trenutno stoje, i Hrvatska polako, ali sigurno slijedi ove negativne trendove.
U Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” Novi list je dobio informaciju da se na hrvatskom crnom tržištu u protekloj godini pojavilo tek nekoliko novih i »novijih« supstanci, no voditeljica odsjeka toksikoloških vještačenja, dr. sc. Maja Jelena Petek, potvrdila je za te novine da novih sintetičkih droga iz godine u godinu sve više ima i u zaplijenama hrvatske policije.
“Od novih supstanci koje su objavili u svom izvješću Europol i EMCDDA-a mi smo među zaplijenama pronašli samo para-fluoramfetamin, u obliku praha, čije je djelovanje slično amfetaminu. Iako se navodi da je on zabilježen u Europi tek 2009. godine, on se kod nas pojavio već 2008. godine, zbog čega je već prošle godine stavljen na listu zabranjenih supstanci, a prošle smo ga godine našli u dosta velikom broju – u čak 60 predmeta”, kazala je Petek. Kako je objasnila, radi se o inačici amfetamina, koja djeluje kao metafetamin, dakle spada u skupinu stimulansa koji po nekim istraživanjima mogu izazvati trajna oštećenja mozga. No zašto je baš on toliko popularan na hrvatskom tržištu, stručnjacima u Centru »Ivan Vučetić« teško je objasniti.
A iako se, barem sudeći po zaplijenama koje su došle na vještačenje u Centar, u prošloj godini nije pojavila niti jedna druga od 24 navedene nove droge, pa čak ni sve popularniji sintetički kanabinoidi poznati pod zajedničkim nazivom »Spice«, Petek objašnjava da su u Centru ipak zabilježili pojavu nekih novijih sintetičkih droga.
“Imali smo u prošloj godini zaplijene 2,5 dimetoksi-4-bromfenetilamin (2C-B), što je halucinogena droga, čije je djelovanje slično ecstasyju i LSD-u, te zaplijene trifluorometilfenil piperazina (TFMPP), halucinogene droge djelovanja sličnog LSD-u i meskalinu. I 2C-B i TFMPP su se i prije zaplijena već nalazili na Popisu opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga, te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, no svejedno se radi o relativno novim supstancama. Imali smo i po jedan slučaj zaplijene butilona i metilona, no kako niti jedna ni druga supstanca nisu na spomenutom Popisu, ne mogu se službeno niti smatrati drogama. Na žalost, jedan slučaj zaplijene nije dovoljan da bi se nešto stavilo na popis. U prošloj smo godini i mi zabilježili povećanu pojavu mefedrona, koji se spominje u Europolovom izvješću kao sve popularnija supstanca posljednjih godina u Europi. Mi smo imali četiri slučaja zaplijene, pa smo alarmirali Ministarstvo zdravstva i od početka ove godine ta je supstanca uključena u Popis”, kazala je Petek za Novi list pojasnivši da je mefedron također stimulans središnjeg živčanog sustava.
Glavni razlog povećanog broja ovakvih novih, mahom sintetičkih droga, smatra naša sugovornica, krije se u pokušaju »proizvođača« da kreiraju nove spojeve koji još uvijek nisu na popisima zabranjenih supstanci u različitim zemljama. I po hrvatskim zakonima, potvrdila je Petek, već je i mala varijacija u spoju, iako se radi o gotovo istovjetnoj supstanci, dovoljna da se osobu kod koje je zaplijenjena ne može prekršajno ni krivično goniti, ukoliko baš taj spoj nije naveden na Popisu.
